Primjena ljekova kod starijih osoba

Starost ili treće životno doba ne treba poistovećivati sa bolešću, ali  je činjenica da starije osobe oboljevaju od hroničnih i degenerativnih bolesti koje se liječe dugo, često doživotno (reumatizam, hipertenzija, ateroskleroza, dijabetes) i zahtevaju politerapiju. Po pravilu, kod jedne osobe se sreću dvije ili više bolesti istovremeno, zbog čega starije osobe znatno češće nego mladi odlaze ljekaru.

Prema nekim statistikama, stariji ljudi troše čak 25% od ukupne količine ljekova koju potroši cjelokupno stanovništvo. Takođe je utvrđeno da čak 90% starih osoba ima neželjena dejstva pri uzimanju ljekova. U cilju bolje efikasnosti i smanjenja rizika lečenja, potrebno je da ljekari i pacijenti dobro poznaju osobenosti opšteg stanja bolesnika u starosti.

Racionalno liječenje starijih osoba

Za racionalno liječenje starijih osoba treba imati u vidu da starenjem slabe funkcije organizma, važne za djelovanje ljekova. Sporije se stvara energija, sporije se resorbuju ljekovi, manje se stvara želudačna kiselina i crevni sokovi, manji je protok krvi kroz jetru, bubrege i mozak. Stoga, jetra sporije razgradjuje ljekove, bubrezi ih sporije izlučuju, što ima za posljedicu prekomerno zadržavanje ljekova u organizmu i pojavu neželjenih i toksičnih efekata. Prosečne doze ljekova i šeme doziranja uobičajene za odrasle osobe ne važe i za starije. Stariji ljudi zahtevaju pažljivo prilagođavanje doze i kombinacije lekova zavisno od individualnih karakteristika.

Potrebno je posebno obratiti pažnju pri primjeni sledećih ljekova kod starijih osoba:

  • Ljekovi koji snižavaju krvni pritisak (antihipertenzivi) – mogu smanjiti cirkulaciju krvi kroz vitalne organe (mozak, srce i bubrege), sa posljedičnim smanjenjem njihove funkcije.
  • Ljekovi koji povećavaju izlučivanje mokraće (diuretici- Lasix, Yurinex, Lometazid, Hemopres) – povećavaju izlučivanje soli i vode iz organizma, uz istovremeni gubitak kalijuma, kalcijuma, magnezijuma, što može imati štetne efekte na  srčanu, mišičnu funkciju, aktivnost moždanog sistema i strukturu kostiju.
  • Ljekovi koji djeluju umirujuće (depresivno) na centralni nervni sistem – postoji povećana osetljivost kod starijih osoba. Ljekovi protiv nesanice ili za umirenje kod njih dovode do zbunjenosti, konfuznosti i emocionalne nestabilnosti. Neki ljekovi iz ove grupe mogu se zadržati  2-3 puta duže kod starijih osoba (fenobarbiton).
  • Ljekovi u liječenju srčane slabosti – starije osobe, zbog osobenosti njihovog organizma su posebno osetljivi prema kardiotonicima ( Dilacor, Lanicor), jer se ovi ljekovi kod njih izlučuju znatno sporije.

Budući da ih karakteriše mala terapijska širina, stariji ljudi su izloženi čestim i teškim neželjenim dejstvima. Iako postoji velika razlika u osetljivosti, starijima je obično potrebna ¼ ili ½ doze  za odrasle. Prema savremenom shvatanju ovi ljekovi se propisuju mnogo više nego što je medicinski opravdano.

Starijim osobama treba propisati najmanji mogući broj ljekova i to u minimalnim dozama, koje su za njih djelotvorne, iako one mogu biti manje od uobičajenih za odrasle. Važno je naglasiti značaj pridrzavanja uputstva i propisanih režima doziranja!

penzioneri.me/stetoskop.info

Slične novosti

Reforma penzionog sistema: Moguće da dio doprinosa bude na dobrovoljnoj osnovi?
Novosti, Penzije, Treće doba
shares293 views

Reforma penzionog sistema: Moguće da dio doprinosa bude na dobrovoljnoj osnovi?

Ana Ana - apr 23, 2024

Reforma penzionog sistema biće definisana fiskalnom strategijom i nema bojazni od gašenja Fonda PIO, poručuju iz Pokreta Evropa sad, a nakon izjave ministra…

Vuković: Planiramo reformu penzionog sistema, biće korekcije penzijskih doprinosa
Novosti, Penzije, Propisi
shares0 views

Vuković: Planiramo reformu penzionog sistema, biće korekcije penzijskih doprinosa

Jasna Pejović - apr 22, 2024

Ministar finansija Novica Vuković rekao je u intervjuu za Glas Amerike da je povećanjem penzija u Crnoj Gori početkom godine počela primjena programa…

Prosječna penzija od 2015. godine porasla preko 240 eura
Novosti, Penzije, Treće doba
shares560 views

Prosječna penzija od 2015. godine porasla preko 240 eura

Ana Ana - apr 22, 2024

Ministarstvo rada i socijalnog staranja objavilo je da je prosječna penzija u Crnoj Gori od 2015. godine porasla za 241 euro. Od 270…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci