Opasnosti vrućih dana

Osim što je potrebno piti 6 do 8 čaša vode dnevno, smanjite unos kafe, čaja, alkohola i bezalkoholnih pića koja sadrže kofein, zato jer svi oni pospješuju eliminaciju vode iz tijela.

Dehidracija – isušenje organizma – je stanje koje se često ne prepozna, koje katkada može biti fatalno, a može da pogodi ljude svih godina. Svako od nas, u određenom trenutku, doživljava dehidraciju, barem u lakšem obliku. Budući da njeni rani simptomi nisu specifični – glavobolja, suva usta, vrtoglavica, umor, ljudi obično ne uoče da su dehidrirali. Obično uzmu nešto tečnosti, odmore se i to djeluje. Međutim, ako dopuste da se ta loša situacija predugo održava, mogu se izložiti ozbiljnoj opasnosti.

Sve ono što uzrokuje gubitak tečnosti iz tijela može da stvori uslove za potencijalno opasnu dehidraciju, kao na primjer: toplota, hladnoća, vježba, produženo izlaganje niskoj vlažnosti vazduha, povišena tjelesna temperatura, proliv i povraćanje. Lišeno tekućine, tijelo izvlači tečnostu iz tjelesnih stanica s ciljem da obnovi uobičajen volumen krvi. Budući da se nedostatak stanične tečnosti, tijelo je samo izvlaći iz organizma i taj pokušaj obnavljanja krvi ne uspijeva. Nedovoljna količina krvi znači pad krvnog pritiska, što dovodi do umora, vrtoglavice i glavobolje.

U ovoj fazi dehidracije mjere koje se mogu preduzeti su odmor i uzimanje tečnisti. Međutim, kad je dehidracija jače izražena, kad je prisutna mučnina, grčevi u mišićima ili čak nesvjestica, razumljivo, potrebna je hitna medicinska pomoć. Krvni pritisak može pasti na opasno niske nivoe.

Žeđ je signal koji kasni

Jedan od problema je taj što je žeđ slab indikator potreba tijela za tečnosti. Pod normalnim okolnostima, do vremena kad osjetimo žeđ mi smo već izgubili oko jedan posto tjelesne težine u tečnosti, to jest oko 750 g kod osobe teške oko 75 kilograma.

Mnogi ljudi nisu svjesni te potrebe za tečnošću. Osobi teškog 65 do 70 kilograma je potrebno minimalno dva litra dnevno, putem pića i hrane. Za vrijeme vrućih dana, eventualno s dodatkom neke vježbe, unos tečnosti u organizam mora biti povećan proporcionalno onome što je izgubljeno.

Kad je toplina uzročni faktor, dehidracija može dovesti do toplotnog iscrpljivanja. Zajedno s gubitkom vode putem znoja, tijelo gubi i elektrolite, prvenstveno natrijum, hloride i kalijum, koji su neophodni za normalno funkcionisanje ćelija i nerava. Toplotni udar nastaje za vrijeme dugotrajnog izlaganja toplini za vrijeme tjelesnog vježbanja ili kombinacija jednog i drugog. Tjelesna temperatura često naraste iznad 40 stupnjeva, puls je ubrzan, koža je topla i suva. Vid se zamućuje, a slušanje je otežano. Ako se tjelesna unutrašnja temperatura brzo ne smanji, mogu nastati grčevi, koma i – fatalni svršetak.

Posebna pažnja treba biti posvećena djeci, jer oni imaju manje žlijezda znojnica nego odrasli, a i njihovi su tjelesni sisitemi za regulisanje toplote još nedovoljno razvijeni. Svakog ljeta ima slučajeva da dijete umre od toplotnog udara zbog toga što je ostavljeno u automobilu sa zatvorenim prozorima.

Takođe i osobe starije od 55 godina imaju manje djelotvorne tjelesne „termostate“ i slabiji osjećaj žeđi.

Kako izbjeći dehidraciju?

Osim što je potrebno piti 6 do 8 čaša vode dnevno, smanjite unos kafe, čaja, alkohola i bezalkoholnih pića koja sadrže kofein, zato jer svi oni pospješuju eliminaciju vode iz tijela.

Osobe koje planiraju dodatnu fizičku aktivnost, sport itd, treba da povećaju unos vode i sokova prije same aktivnosti.

Važno je nositi odgovarajuću odjeću, koja omogućuje tijelu da „diše“ i tako se samo hladi.

Ako je mokraća bistra, praktički bezbojna, hidrirani ste u dovoljnoj mjeri, međutim ako je ona intenzivno jače žuta, organizmu je potrebna tečnost!

Ako tijelo ima dovoljnu količinu tečnosti, koža je mekana i elastična. Kad je tijelo dehidrirano, koža postaje suvlja i kruća.

Liječenje dehidracije zahtijeva mirovanje na svježem, hladnom mjestu, uzimanje tečnosti -u težim slučajevima i putem infuzije. Dobra metoda za nadomještanje elektrolita je pileća supa, koja je izvrstan izvor vode, kalijuma i soli.

penzioneri.me/vijesti.me