Sa roditeljima najduže žive mladi Srbi, Makedonci i Hrvati

Mladi u Evropskoj uniji u proseku napuštaju roditeljski dom u 26. godini, dok se u Makedoniji, Srbiji, Hrvatskoj, Italiji i Slovačkoj odvajaju od roditelja tek kada zakorače u četvrtu deceniju

Mladi u Evropskoj uniji u proseku napuštaju roditeljski dom u 26. godini, a u momačkoj i devojačkoj sobi najduže ostaju Makedonci, Srbi, Hrvati, Italijani i Slovaci, koji se odvajaju od roditelja tek kada zakorače u četvrtu deceniju, pokazuje istraživanje Eurostata. Zvanična statistika evropskog statističkog biroa, koja brojkama slika osamostaljenje mladih, govori da su razlike od zemlje do zemlje veoma velike: iz „gnezda” najpre „odlete” mladi Šveđani – sa nepunih dvadeset godina, Danci ostaju sa roditeljima svega godinu dana duže, a Finci napuštaju porodični dom sa nepune 22 godine. Mladi u Luksemburgu, Estoniji, Holandiji, Nemačkoj i Francuskoj u samostalan život kreću između 23. i 24. godine, Grci, Španci, Portugalci i Bugari oko 29. godine života, a mladi Srbi sa punih 30 godina.

Eurostatovo istraživanje pokazalo je i da u svim članicama EU roditeljski dom prvo napuštaju devojke, a razlozi su uglavnom romantične prirode. Naime, devojke pre mladića staju na ludi kamen i ulaze u bračnu luku. Najveće razlike beleže se u Rumuniji, u kojoj devojke odlaze od roditelja u 26. godini, a muškarci četiri godine kasnije, dok u našoj zemlji devojke ulaze u brak u proseku sa 27,5 godina, a muškarci tri godine kasnije.

O kasnijem osamostaljivanju mladih nedavno je pisao i britanski „Gardijan”, koji je konstatovao da danas sa roditeljima živi milion mladih osoba više nego pre dve decenije. Brojke svedoče da je 1997. godine u roditeljskom domu živela svaka peta mlada osoba između 20. i 34. godine, a danas sa roditeljima živi četvrtina njih. I studija istraživačkog centra „Pju” pokazuje da skoro četvrtina Amerikanaca između 25. i 34. godine živi u roditeljskom domu, što je dvostruko više nego 1980. godine, a čak 60 odsto njih prima finansijsku pomoć od roditelja.

Čak 46 odsto mladih starosti od 19 do 25 godina nema nijedan atribut odraslosti: završeno obrazovanje, napuštanje roditeljskog doma, zaposlenje, stupanje u brak i finansijsku nezavisnost

Nikola Ristić, predstavnik Krovne organizacije mladih Srbije, ističe da nije iznenađen rezultatima Eurostatovog istraživanja i dodaje da stanje na tržištu rada otežava emancipaciju mladih. Podseća da je prošlogodišnji „Alternativni izveštaj o položaju i potrebama mladih u Srbiji” pokazao da šest od deset mladih osoba nema nikakva primanja, a svaka sedma osoba radi za minimalac. Podaci o porodičnom i bračnom statusu mladih svedoče da najveći broj njih živi sa roditeljima, tek svaka deseta mlada osoba živi u svom stanu, a u braku se nalazi svega deset odsto njih. Osim što zabrinjava visoka stopa nezaposlenosti, obeshrabruje i podatak da je svega četvrtina mladih zaposlena u struci za koju se školovala.

Dr Dragan Stanojević, docent na katedri za sociologiju Filozofskog fakulteta u Beogradu, kaže da veoma mali broj mladih u našoj zemlji živi samostalno ako nije u braku, a uzroci te pojave nisu samo ekonomske prirode.

– U našem društvu postoji snažan kult porodice, a odraslost je sinonim za ulazak u brak i dobijanje dece. Mladi u Evropi odrastanje shvataju kao završavanje obrazovanja, sticanje finansijske nezavisnosti i osamostaljenje. Kod nas se iz porodice porekla samo prelazi u sekundarnu porodicu. Veoma mali broj mladih živi samostalno. Izuzetak su akademci koji odlaze iz svog grada zbog studiranja u velikim univerzitetskim centrima – objašnjava naš sagovornik.

Rezultati studije „Mladi – naša sadašnjost” Instituta za sociološka istraživanja Filozofskog fakulteta u Beogradu govore da čak dve trećine populacije koja ima između 19 i 35 godina spada u kategoriju izdržavanih osoba, koje finansijski pomažu roditelji. Ovo istraživanje pokazalo je da tek svaka sedma mlada osoba živi samostalno, odnosno sa prijateljima ili rođacima, dok studira u drugom gradu. Sa roditeljima žive dve trećine mladih između 24 i 25 godina, polovina mladih od 29 i 30 godina i trećina onih između 34 i 35 godina. Ako imamo na umu socijalne markere odraslosti – završeno obrazovanje, napuštanje roditeljskog doma, zaposlenje, stupanje u brak i finansijsku nezavisnost – može se konstatovati da čak 46 odsto mladih starosti od 19 do 25 godina nema nijedan atribut odraslosti i da skoro svaka deseta mlada osoba od 26 do 35 godine nema nijednu karakteristiku odraslosti.

 

penzioneri.me/politika.rs

Slične novosti

Redovnost isplate penzija ne dovodi se u pitanje
Novosti, Penzije, Treće doba
6 shares318 views

Redovnost isplate penzija ne dovodi se u pitanje

Jasna Pejović - jul 27, 2025

Finansijska situacija u budžetu Fonda PIO je redovna i u skladu sa planom koji je definisan fiskalnom strategijom od prethodne do 2027. Primici…

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura
Novosti, Treće doba, Život 55+
shares321 views

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

Ana Ana - jul 21, 2025

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto…

Lalatović Žižić posjetila Dom starih: Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana
Novosti, Treće doba, Život 55+
shares421 views

Lalatović Žižić posjetila Dom starih: Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana

Ana Ana - jul 11, 2025

Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana, kazala je predsjednica lokalnog parlamenta, Milica Lalatović Žižić, koja je posjetila Dom starih „Nikšić“.…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci