INTERVJU Dr Saša Mujović, gradonačelnik Podgorice: Stariji su bogatstvo naše zajednice

Besplatan gradski prevoz za penzionere, više programskih aktivnosti, Senior fest 2025., Senior kartice, gradnja parka za penzionere, samo su neke od aktivnosti koje će tokom ove godine olakšati i uljepšati život penzionera u Glavnom gradu

Tek što je stupio na dužnost krajem prošle godine, novi gradonačelnik Glavnog grada, dr Saša Mujović, u novogodišnjoj noći posjetio je najstarije sugrađane u Domu starih u Podgorici, a Novu godinu je dočekao na Trgu nezavisnosti sa brojnim Podgoričanima.

Ovo je, na samom početku mandata, drugačija praksa od dosadašnje, i drugačija poruka – prvi čovjek grada Novu godinu ne dočekuje na nekoj luksuznoj destinaciji već na ulici, sa onima koji su ga birali…?

Funkciju gradonačelnika Podgorice doživljavam kao privilegiju ali i obavezu da budem “sa obje noge na zemlji” i da budem sa svojim sugrađanima, svakog dana i na svakom mjestu. Ako bih istakao što najviše želim tokom ovog mandata – to je da ostanem samo jedan od običnih Podgoričana.

Zašto ste izabrali da dio novogodišnje noći provedete upravo sa najstarijima?

Bez ikakve patetike, više je meni značila ta posjeta i više sam ja dobio od nje, sa aspekta mudrosti, unutrašnjeg mira, spoznaja o prolaznosti života, o načinu kako se dostojanstveno nositi sa godinama i zdravstvenim problemima, nego što su penzioneri dobili od mene. Dakle, moja zahvalnost ide na njihovu adresu. Da budem do kraja otvoren, toliko mi je bilo prijatno sa njima da bih ostao cijelu noć, da nisam imao obavezu i planiranu posjetu gradskom trgu. U dobru se ne ponesi, u zlu se ne ponizi je sentenca koja me podsjeća na tu posjetu.

U periodu od svega tri mjeseca na poziciji gradonačelnika, uhvatili ste se u koštac sa decenijskim problemima u Podgorici – nelegalne deponije, pretjerana gradnja, nedostatak parkinga…Koji problemi su do sada otvoreni?

Složenost sistema kakav je Glavni grad najbolje se može sagledati iznutra i u to sam se lično uvjerio stupanjem na dužnost gradonačelnika. Takvi sistemi zahtijevaju danonoćnu pažnju i posvećen rad, jer govorimo o maltene svim društvenim sferama i brojnim izazovima. Upravljanje Glavnim gradom preuzeli smo sa jasnom vizijom i čvrstom voljom da odgovorimo tim izazovima i nađemo rješenja za višedecenijske probleme poput rješavanja pitanja izgradnje Sistema za prečišćavanje otpadnih voda, nelegalnih deponija, naročito deponija i paljenja guma na teritoriji Podgorice, zatim rješenje pitanja saobraćaja u mirovanju i komunalnog reda. Ovo su samo neka od pitanja kojima smo u protekla tri mjeseca posvetili punu pažnju i mogu reći da smo otvorili brojna pitanja. Nažalost, ona se ne mogu riješiti preko noći.

Šta vidite kao prioritete za rješavanje, šta ste locirali kao najveće izazove?

Ključno je da ćemo sve raspoložive kapacitete usmjeriti na stvaranje funkcionalnog sistema koji u krajnjem treba da kreira povoljan ambijent, odnosno kvalitetno okruženje i uslove za život i rad u Podgorici. Kako smo i više puta istakli, ova gradska uprava je utemeljena na transparentnosti i otvorenosti i u skladu sa tim informisaćemo javnost o svim planovima i svim projektima.

Jedan od najvećih problema Podgorice je definitivno bila odluka da se kolektor za prečišćavanje otpadnih voda gradi u Botunu, što tamošnje stanovništvo blokira dugi niz godina, ali se uprkos tome, na tom rješenju insistiralo…

Gradska uprava i relevantne institucije su razmatrale više alternativnih lokacija kako bi pokušale pronaći kompromisno rješenje koje bi zadovoljilo interese građana, ali i ugovorne obaveze prema KFW banci. Prvi predlog bio je da se ispust prečiśćenih voda pomjeri za oko 1,5 km sjevero-zapadno od postojeće lokacije u Botunu i da se dodatno proširi tzv. zelena zona, čime bi se smanjio mogući štetan uticaj na životnu sredinu.

Međutim, mještani Botuna su se negativno izrazili o ovoj opciji. Drugi predlog bio je da se samo dio postrojenja, konkretno postrojenje za spaljivanje mulja, izmjesti na teritoriju Kombinata aluminijuma. Razmatrane su dvije lokacije – jedna na udaljenosti od 1.070 metara od trenutne lokacije u Botunu i druga na 1.800 metara. Međutim, obje opcije nose tehničke izazove. Treći predlog bio je da se kompletno postrojenje premjesti na teritoriju podgoričke deponije. Međutim, ovo bi zahtijevalo svakodnevni transport mulja od Botuna do deponije, što bi značajno povećalo troškove projekta i dodatno komplikovalo njegovu realizaciju. Njemačka konsultantska kompanija Fichtner, angažovana od strane, gradskog preduzeća “Vodovoda i kanalizacije”, trenutno ispituje tehničku izvodljivost ovih predloga. Prema preliminarnim analizama, više je razloga protiv ovih opcija nego za nijih, ali se jos uvijek čeka finalni izvještaj.

Vi ste, nakon sastanaka sa mještanima Botuna odlučili da se od te lokacije odustane jer, kako ste rekli, imaju jake argumente. Je li bilo teško donijeti ovakvu odluku s obzirom da nijedna dosadašnja vlast u Podgorici – a ovo je decenijski problem – nije uvažila ove građane?

Nakon razgovora sa mještanima Botuna i uvida u njihove probleme, postalo je jasno da prvobitno planirana lokacija izuzetno problematična, prvenstveno zbog zagađenja koje je izazvao Kombinat aluminijuma. Mještani su istakli da su već podnijeli veliku ekološku žrtvu i da nisu spremni da prihvate jos jedan infrastrukturni objekat koji bi potencijalno mogao ugroziti njihovo zdravije i kvalitet života. Potpuno odustajanje od lokacije u Botunu nosi velike rizike, jer bi to moglo dovesti do potpune blokade projekta od strane KFW banke i prolongiranja realizacije za još nekolike godine. Kao kompromisno rješenje, razmatra se opcija da samo jedan dio postrojenja – spalionica mulja – bude izmještena na drugu lokaciju, dok bi ostatak objekta ostao na prvobitno planiranoj lokaciji u Botunu. Ovo bi omogućilo nastavak projekta bez velikih finansijskih i pravnih posljedica, ali i donekle ublažilo zabrinutost mještana. Dakle, u toku smo rješavanja problema I vidjećemo šta će biti konačan stav I da li ćemo uspjeti.

Ima li novosti u vezi nove lokacije za gradnju kolektora? Ima li rezultata pregovora sa KFW bankom koje vodi Ministrastvo finansija kako se ne bi izgubilo tih 35 miliona eura bespovratnog granta i spriječili sudski postupci i potraživanja izvođača radova?

Naime, odmah po stupanju na dužnost pristupio sam aktivnoj komunikaciji sa predstavnicima KFW banke, koja je ključni finansijski partner u realizaciji projekta izgradnje postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Na tom sastanku je jasno istaknuto da ugovorne obaveze Glavnog grada prema banci predviđaju određene klauzule koje mogu dovesti do ozbiljnih pravnih i finansijskih posljedica u slučaju promjene lokacije. KFW banka je upozorila da bi izmjena lokacije mogla dovesti do povećanja troškova projekta, prolongiranja rokova, aktiviranja klauzula i dodatnih administrativnih i tehničkih prepreka.

Pored toga, već je nabavljena oprema za postrojenje, a turska kompanija koja je uključena u projekat ima pravo da traži nadoknadu u slučaju odustajanja od postojeće lokacije. Dakle, nema dileme da bi izmještanje lokacije postrojenja moglo rezultirati ogromnim finansijskim gubicima za  Podgoricu. Nastavićemo potragu za rješenjem, a svakako da očekujem aktivnu ulogu i pomoć Vlade Crne Gore.

Nedavno ste, u susret očekivanom donošenju izmjena i dopuna PUP Podgorica uputili inicijativu resornom ministarstvu sa setom zahtjeva, između ostalog za povećanje broja sportsko rekreativnih i zelenih površina, smanjenje gabarita i spratnosti novih objekata, smanjenje izgrađenosti na parcelama. Da li imate neku povratnu informaciju iz Ministarstva urbanizma? Hoćemo li konačno uspjeti da vratimo odlučivanje o našem gradu onima kojih se sve ovo najviše tiče – građanima?

Lokalne samouprave su izmjenama zakona iz 2017. godine izgubile nadležnost planiranja prostora na svojoj teritoriji i to je definitivno ograničavajuća okolnost kada govorimo o željenim pravcima razvoja grada. Nažalost, u proteklim godinama propuštene su mnoge prilike da se prostor sačuva i da se prilagodi potrebama građana. Dominantna urbanizacija učinila je određene djelove grada takoreći nehumanim za život. Dakle, mnoge stvari sada ne možemo ispraviti, ali ono što možemo jeste da zaustavimo devastaciju ugroženih prostora. U konkretnom slučaju, mi smo se obratili Ministarstvu prostornog planiranja, urbanizma i državne imovine gdje smo kandidovali lokacije za implementaciju u Nacrt izmjena i dopuna Prostorno- urbanističkog plana Glavnog grada Podgorica- u pitanju su lokacije koje bi iz postojeće namjene trebalo da se prenamijene u površine javne namjene. Ono što ćemo zahtijevati i za šta ćemo se boriti jeste maksimalna zaštita zelenih javnih površina i poštovanje onoga što su zaštićena područja Podgorice. Nakon što dobijemo konkretne odgovore i smjernice od strane resornog ministarstva, saopštićemo detalje po pitanju ove teme. Vjerujem da će lokalne uprave uspjeti da vrate nadležnosti po pitanju odlučivanja o razvoju grada u ovom smislu, što će svakako biti veliki korak naprijed po pitanju zabrane urbanizacije u korist komercijalizacije i profita, te da ćemo osigurati trajnu zaštitu nad objeklima i površinama koji treba da budu prilagođeni potrebama građana.

Vaši dosadašnji, konkretni potezi ukazuju na Vašu namjeru da građani budu u fokusu. Kako planirate da građane više i aktivnije uključite u donošenje odluka i planiranje razvoja grada?

Naša namjera je od početka vrlo jasna i sasvim je normalno da građani budu u fokusu naše pažnje i ukupnog djelovanja. Upravo potrebe i zahtjevi građana u velikoj mjeri određuju pravce budućeg razvoja Podgorice. Kroz različite vidove posredne i direktne komunikacije na dnevnom nivou osluškujemo potrebe naših sugrađana i želimo da aktivno učestvuju u donošenju odluka. Imajući u vidu interesovanje građana za različite projekte i neke probleme sa kojima se suočavaju i zahtjevima sa kojima se obraćaju, pokrenuta je emisija “Na vezi sa gradonačelnikom” koja se emituje svakog utorka na Gradskoj televiziji, a u kojoj odgovaram na sva pitanja koja su od strane građana upućena na adresu Glavnog grada. Uprkos brojnim obavezama, vrijeme koje izdvojim za ovu emisiju mi je jako važno, jer je to jedan od načina na koji odgovaramo na upite i interesovanje građana.  Tokom protekle sedmice inovirali smo Sistem 48 u platformu Građanskog servisa https://gradjanski.podgorica.me/ koja u formi portala građanima nudi mogućnost da se kroz različite kanale komunikacija u roku od 48 sati informišu o zahtjevu, prijave problem… Vjerujem da ste upoznati da smo vrlo ažurni i putem društvenih mreža, gdje, osim što informišemo javnost o aktuelnim i planiranim projektima, događajima, odgovaramuo na upite koji pristignu. Dakle, otvorenost, transparentnost i inkluzivnost gradske uprave je nešto što je imperativ i što ćemo u periodu pred nama u svakom smislu nadograđivati. Građani su naši najvažniji partneri i nemam sumnju da će takva saradnja biti na zadovoljstvo svih stanovnika Podgorice. Tako da i ovu priliku koristim da pozovem naše sugrađane da budu proaktivni, da nam pišu, da se aktiviraju i posredstvom mjesnih zajednica i direktno i želim da im poručim da su vrata Glavnog grada uvijek širom otvorena za njih.

Najavili ste da će Glavni grad, vrlo brzo, obezbijediti besplatan gradski prevoz za penzionere, što  je njihov višegodišnji zahtjev. Koliko će ovo koštati Glavni grad i da li su sredstva obezbijeđena?

Popularizacija javnog prevoza je, svjesni smo, jedan od načina da se velikim dijelom riješi pitanje saobraćajnih gužvi na ulicama Podgorice. Isto tako, smatramo da Podgorica kao glavni grad ne treba i ne smije da zaostaje za drugim većim gradovima, kada govorimo o javnom gradskom prevozu. Nabavka novih autobusa i unapređenje infrastrukture u oboj oblasti biće u fokusu našeg rada u narednom periodu.

Besplatan gradski prevoz za penzionere predložili smo sa posebnim zadovoljstvom i smatramo da je ova odluka potpuno opravdana. Tačan iznos koji će Glavni grad, ukoliko se odluka usvoji, morati da izdvoji u ovu svrhu, ne možemo znati sa preciznošću, ali kada ova odluka bude formalizovana i kada stupi na snagu, javnost ćemo upoznati sa svim detaljima.

V.Radojević

Penzioneri će dobiti pažnju koju sazlužuju  

U Podgorici ima više od 30.000 penzionera. Postoji li neki strateški pristup da se našim najstarijim sugrađanima kreira ambijent za ljepšu i aktivniju starost, da se uključe u društveni život, da im se ukaže mnogo više pažnje i brige jer do sada to i nije bio slučaj. Penzionera su se dosadašnji donosioci odluka prisjetili uglavnom pred neki izborni ciklus…

Kao što sam i na početku našeg razgovora istakao, stariji sugrađani su nam veoma važni i trudićemo se da kontinuirano radimo na stvaranju ugodnog ambijenta za život i dostojanstveno starenje u Podgorici. Važno je istaći da su sredstva u Budžetu Glavnog grada za 2025. godinu značajno povećana kada govorimo o ovoj populaciji i da su u prethodnom periodu povećana sredstva za sve socijalne servise. Osim toga, kada govorimo o konkretnim mjerama, ono što je novina, jeste da prvi put ove godine imamo budžet za potpuno novu stavku, a to su – programske aktivnosti za djecu i starije sugrađane. To znači da ćemo u ovoj godini imati mnogo više događaja koji će doprinijeti aktivnijem društvenom životu starijih. Vjerujem da ste ispratili organizaciju Senior festa tokom protekle dvije godine, koji se pokazao kao jedna sjajna ideja i još bolja realizacija i naravno da ćemo ga i ove godine u susret Međunarodnom danu starih organizovati u našem glavnom gradu. Takođe, veoma važan socijalni servis- Senior kartica – koji naši sugrađani starije dobi koriste za ostvarivanje različitih popusta, planiramo da nadogradimo, tako da taj spektar olakšica bude još širi. Moram pomenuti i servis pomoć u kući, Narodnu kuhinju i naknade za stogodišnjake- sve su to oblici podrške za koje je Sekretarijat za socijalno staranje dobio veća finansijska sredstva u odnosu na ono što je bio slučaj prethodnih godina, što je još jedan pokazatelj veće brige u tom smislu.

Ova gradska uprava će učiniti sve da stariji sugrađani dobiju pažnju koju zaslužuju, kroz konkretne mjere i različite aktivnosti. Takođe, najavljujem i izgradnju posebno dizajniranog I opremljenog parka za penzionere.

Riznica mudrosti i iskustva

“Stariji sugrađani predstavljaju nezaobilazni dio društvene strukture Podgorice, jer svojim iskustvom, mudrošću i životnim pričama obogaćuju našu zajednicu. Mnogi od njih su kroz decenije ugradili svoj rad u razvoj grada, a i danas nastavljaju da daju neprocjenjiv doprinos, zbog toga sam vrlo rado posjetio Dom starih na kraju prethodne godine i zaista uživao u predivnoj atmosferi. Naši stariji sugrađani su riznica mudrosti i iskustva i biti u njihovom društvu je istinska nagrada”, kaže Mujović.