Kako se ostvaruje pravo na starosnu penziju u Crnoj Gori

Tokom 2022. godine, pravo na starosnu penziju može biti ostvareno pod sljedećim uslovima:

• Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
• Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 61 godinu života i 40 godina staža osiguranja.
• Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima u sektorima metaloprerađivačke i rudarske industrije na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
• Izuzetno od člana 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranik kome je u sektoru metaloprerađivačke i rudarske industrije prestao radni odnos zbog obustave proizvodnje nastale gašenjem ili zatvaranjem proizvodnih kapaciteta usljed ekonomskih i tehnoloških problema u poslovanju, stiče pravo na penziju ako ima navršenih 30 godina staža osiguranja ili ima najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se u sektoru metaloprerađivačke i rudarske industrije staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Pravo na starosnu penziju u skladu sa ovom odredbom može se ostvariti do 31. decembra 2022. godine.
• Osiguranik stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju kad navrši 63 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
• Pravo na starosnu penziju sa navršenih 20 godina staža osiguranja, bez obzira na godine starosti, ima jedan od roditelja koji ima dijete ili je staratelj koji vrši starateljsto nad djetetom, bez obzira na godine života djeteta sa teškim smetnjama u razvoju, koje je korisnik lične invalidnine. Ovo pravo može koristiti jedan roditelj ili staratelj, a ne odnosi se na staratelja koga po službenoj dužnosti imenuje organ starateljstva.

Prema prelaznim i završnim odredbama Zakona o PIO, pravo na starosnu penziju se u 2022. godini može ostvariti pod sljedećim uslovima: 

• Osiguranik (žena) stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 62 godine i 3 mjeseca života i 15 godina staža osiguranja.
• Osiguranik (žena) stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 57 godina života i 3 mjeseca života i 37 godina  i 3 mjeseca staža osiguranja.
• Osiguranik (muškarac) stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju sa 62 godine i 6 mjeseci života i 15 godina staža osiguranja.

1. PENZIJSKI STAŽ, STAŽ OSIGURANJA I POSEBAN STAŽ

Da bi osiguranik ostvario pravo na starosnu penziju potrebno je da ispunjava uslove u pogledu navršenih:

• godina života i
• staža osiguranja.

Radi objašnjenja uslova koje osiguranik treba da ispuni da bi stekao pravo na starosnu penziju, neophodno je prethodno pojasniti termin staža osiguranja.

Staž osiguranja (koji se računa u efektivnom i uvećanom trajanju) i poseban staž predstavljaju vrste penzijskog staža koje se međusobno znatno razlikuju.

Penzijski staž obuhvata:

Staž osiguranja – pod kojim se podrazumijeva vrijeme provedeno na radu poslije navršene petnaeste godine života, po osnovu koga je osiguranik bio osiguran na penzijsko i invalidsko osiguranje, za koje je uplaćen doprinos za ovo osiguranje;

Poseban staž – pod kojim se podrazumijeva vrijeme provedeno van rada, za koje nije uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koje se iz društveno opravdanih razloga, priznaje u penzijski staž za sticanje i određivanje visine prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Za razliku od staža osiguranja, poseban staž za svoju osnovu nema rad ili samostalnu delatnost, već se utvrđuje onima koji su jedan dio proveli u oružanim akcijama, zarobljeništvu, na lečenju ili rehabilitaciji, na odsluženju vojnog roka (od 1. septembra 2022. godine), osiguraniku – ženi za djecu koju je rodila, u poseban staž uračunava šest mjeseci po djetetu.

Za sticanje prava se izričito zahtjeva navršenje određenih godina staža osiguranja pri čemu se poseban staž  ne uzima u obzir. Međutim, poseban staž se uzima u obzir za određivanje visine penzije, odnosno po tom osnovu osiguraniku se dodaju bodovi i povećava iznos penzije.

2. USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU 

• 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
• 61 godina života i 40 godina staža osiguranja.
• 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima u sektorima metaloprerađivačke i rudarske industrije na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
• 20 godina staža osiguranja, za roditelja ili staratelja koji vrši starateljstvo nad djetetom sa teškim smetnjama u razvoju, bez obzira na godine života djeteta, koje je korisnik lične invalidnine. Ovo pravo može koristiti jedan roditelj ili staratelj, a ne odnosi se na staratelja koga po službenoj dužnosti imenuje organ starateljstva.
   

USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU U PRELAZNOM PERIODU

U prelaznom periodu do 31. decembra 2028. godine (za ženu) propisani su i povoljniji uslovi za sticanje prava na starosnu penziju sa 15 godina staža osiguranja, u pogledu godina života, te žena stiče pravo na starosnu penziju kada navrši: 

• u 2022. godini 62 godine i tri mjeseca života;
• u 2023. godini 62 godine i šest mjeseci života;
• u 2024. godini 62 godine i devet mjeseci života;
• u 2025. godini 63 godine života;
• u 2026. godini 63 godine i tri mjeseca života;
• u 2027. godini 63 godine i šest mjeseci života;
• u 2028. godini 63 godine i devet mjeseci života.

Izuzetno od osnovne odredbe kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života, osiguranik žena stiče pravo na starosnu penziju kako slijedi: 

• u 2022. godini 57 godina i tri mjeseca života i 37 godina i tri mjeseca staža osiguranja;
• u 2023. godini 57 godina i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja;
• u 2024. godini 57 godina i devet mjeseci života i 37 godina i devet mjeseci staža osiguranja;
• u 2025. godini 58 godina života i 38 godina staža osiguranja;
• u 2026. godini 58 godina i tri mjeseca života i 38 godina i tri mjeseca staža osiguranja;
• u 2027. godini 58 godina i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja;
• u 2028. godini 58 godina i devet mjeseci života i 38 godina i devet mjeseci staža osiguranja;
• u 2029. godini 59 godina života i 39 godina staža osiguranja;
• u 2030. godini 59 godina i tri mjeseca života i 39 godina i tri mjeseca staža osiguranja;
• u 2031. godini 59 godina i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja;
• u 2032. godini 59 godina i devet mjeseci života i 39 godina i devet mjeseci staža osiguranja.

2A. USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU – staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju snižava se zavisno od stepena uvećanja staža, za po jednu godinu, i to:

• za svakih šest godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci;
• za svakih pet godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci;
• za svake četiri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci;
• za svake tri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 18 mjeseci.

Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju snižava se zavisno od stepena uvećanja staža.

3. ODREĐIVANJE VISINE STAROSNE PENZIJE

Starosna penzija (P) izračunava se tako što se lični bodovi osiguranika (LB) pomnože sa vrijednošću penzije za jedan lični bod na dan ostvarivanja prava (VPLB), što se izražava formulom:

 P = LB x VPLB

Lični bodovi (LB) utvrđuju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika (LK) i njegovog penzijskog staža (PS), što se izražava formulom:

 LB = LK x PS

Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa razdobljem za koje su obračunati.

Godišnji lični koeficijent predstavlja odnos između osiguranikove zarade, odnosno osnovice osiguranja u određenoj kalendarskoj godini prema prosječnoj godišnjoj zaradi u Crnoj Gori za tu kalendarsku godinu.

Počev od 2019. godine, kada ističe prelazni period postupnog produženja obračunskog perioda iz koga se uzimaju zarade, odnosno osnovice osiguranja za određivanje visine penzije, lični koeficijent će se računati na osnovu godišnjih ličnih koeficijenata (odnosno zarada i osnovica osiguranja) koje je osiguranik ostvario tokom cijelog perioda osiguranja. 

Za period u kome su zarade, odnosno osnovice osiguranja iskazivane i u matičnoj evidenciji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore utvrđene u neto iznosima (od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2003. godine), prilikom izračuna godišnjeg ličnog koeficijenta one se dijele sa prosječnom godišnjom neto-zaradom u Crnoj Gori, a za period u kome su u matičnoj evidenciji utvrđene u bruto iznosu (od 1. januara 2004. godine i ubuduće), dijele se sa prosječnom bruto-zaradom u Crnoj Gori. Za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta ne uzimaju se zarade, odnosno osnovice osiguranja iz 1992. i 1993. godine.

Vrijednost penzije za jedan lični bod (VPLB) je utvrđeni iznos penzije za jedan lični bod koji se usklađuje nakon isteka svake kalendarske godine.

Za izračun visine penzije se uzima cjelokupan penzijski staž osiguranika, bez limitiranja u pogledu njegove dužine.

Osiguraniku – ženi koja ima manje od 40 godina penzijskog staža, prilikom određivanja visine penzije, staž osiguranja navršen do 31. decembra 2003. godine, uvećava za 15%, s tim što ukupan penzijski staž ne može preći 40 godina.

Osiguraniku koji stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života, a koji po prvi put ostvaruje pravo na starosnu penziju, kod određivanja broja ličnih bodova staž osiguranja preko 40 godina uvećava se za 40 odsto.

Povoljniji način određivanja visine penzije u periodu od 12. avgusta 2020. godine do 31. decembra 2030. godine

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Sl. list CG br. 80/20 – koji je stupio na snagu 12. avgusta 2020. godine), uveden je povoljniji način utvrđivanja visine penzije, koji će se primjenjivati do 31. decembra 2030. godine, za osiguranike koji prvi put ostvaruju pravo na penziju.

Shodno novom zakonskom rješenju, do 31. decembra 2030. godine, osiguraniku koji prvi put ostvaruje pravo na penziju, iz obračunskog perioda za izračunavanje ličnog koeficijenta, izuzimaju se kalendarske godine u kojima je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koje su najnepovoljnije, u trajanju od ¼ navršenog efektivnog staža osiguranja. Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja, za izračun ličnog koeficijenta ne vrši se izuzimanje ¼ kalendarskih godina sa najnepovoljnijom zaradom, naknadom zarade, odnosno osnovicom osiguranja.

Mogućnost da mu se pravo na penziju ponovo odredi uz povoljniji način određivanja visine penzije (izuzimanjem iz obračunskog perioda za izračunavanje ličnog koeficijenta kalendarskih godina u kojima je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja na koj je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, koje su za osiguranika najnepovoljnije, u trajanju od ¼ navršenog efektivnog staža osiguranja), zakonski je data i osiguraniku koji je pravo na penziju, po prvi put, ostvario prije 12. avgusta 2020. godine, po zahtjevu koji je podnio od 1. januara 2020. godine. Uslov za to je da zahtjev za ponovno određivanje penzije podnese do 31. decembra 2020. godine. U tom slučaju, novi iznos penzije se određuje od dana kada je ostvareno pravo na penziju po prethodnom rješenju, ali najranije od 1. januara 2020. godine.

4. POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokreće se na zahtjev osiguranika.

Pravo na starosnu penziju ostvaruje se poslije prestanka osiguranja (zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne ili poljoprivredne djelatnosti), s tim što se zahtjev za ostvarivanje prava može podnijeti i prije prestanka osiguranja, uz pružanje odgovarajućih dokaza o izvjesnosti njegovog prestanka.

Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se područnoj jedinici Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore na čijem području je osiguranik bio posljednji put osiguran i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, ukoliko je staž osiguranja ostvaren u inostranstvu.

5. DOKUMENTACIJA

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se sljedeća dokumentacija:

Tokom 2022. godine, pravo na starosnu penziju može biti ostvareno pod sljedećim uslovima:

• Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
• Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 61 godinu života i 40 godina staža osiguranja.
• Osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima u sektorima metaloprerađivačke i rudarske industrije na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
• Izuzetno od člana 17 Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, osiguranik kome je u sektoru metaloprerađivačke i rudarske industrije prestao radni odnos zbog obustave proizvodnje nastale gašenjem ili zatvaranjem proizvodnih kapaciteta usljed ekonomskih i tehnoloških problema u poslovanju, stiče pravo na penziju ako ima navršenih 30 godina staža osiguranja ili ima najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima na kojima se u sektoru metaloprerađivačke i rudarske industrije staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem. Pravo na starosnu penziju u skladu sa ovom odredbom može se ostvariti do 31. decembra 2022. godine.
• Osiguranik stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju kad navrši 63 godine života i najmanje 15 godina staža osiguranja.
• Pravo na starosnu penziju sa navršenih 20 godina staža osiguranja, bez obzira na godine starosti, ima jedan od roditelja koji ima dijete ili je staratelj koji vrši starateljsto nad djetetom, bez obzira na godine života djeteta sa teškim smetnjama u razvoju, koje je korisnik lične invalidnine. Ovo pravo može koristiti jedan roditelj ili staratelj, a ne odnosi se na staratelja koga po službenoj dužnosti imenuje organ starateljstva.

Prema prelaznim i završnim odredbama Zakona o PIO, pravo na starosnu penziju se u 2022. godini može ostvariti pod sljedećim uslovima: 

• Osiguranik (žena) stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 62 godine i 3 mjeseca života i 15 godina staža osiguranja.
• Osiguranik (žena) stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 57 godina života i 3 mjeseca života i 37 godina  i 3 mjeseca staža osiguranja.
• Osiguranik (muškarac) stiče pravo na prijevremenu starosnu penziju sa 62 godine i 6 mjeseci života i 15 godina staža osiguranja.

1. PENZIJSKI STAŽ, STAŽ OSIGURANJA I POSEBAN STAŽ

Da bi osiguranik ostvario pravo na starosnu penziju potrebno je da ispunjava uslove u pogledu navršenih:

• godina života i
• staža osiguranja.

Radi objašnjenja uslova koje osiguranik treba da ispuni da bi stekao pravo na starosnu penziju, neophodno je prethodno pojasniti termin staža osiguranja.

Staž osiguranja (koji se računa u efektivnom i uvećanom trajanju) i poseban staž predstavljaju vrste penzijskog staža koje se međusobno znatno razlikuju.

Penzijski staž obuhvata:

Staž osiguranja – pod kojim se podrazumijeva vrijeme provedeno na radu poslije navršene petnaeste godine života, po osnovu koga je osiguranik bio osiguran na penzijsko i invalidsko osiguranje, za koje je uplaćen doprinos za ovo osiguranje;

Poseban staž – pod kojim se podrazumijeva vrijeme provedeno van rada, za koje nije uplaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koje se iz društveno opravdanih razloga, priznaje u penzijski staž za sticanje i određivanje visine prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja. Za razliku od staža osiguranja, poseban staž za svoju osnovu nema rad ili samostalnu delatnost, već se utvrđuje onima koji su jedan dio proveli u oružanim akcijama, zarobljeništvu, na lečenju ili rehabilitaciji, na odsluženju vojnog roka (od 1. septembra 2022. godine), osiguraniku – ženi za djecu koju je rodila, u poseban staž uračunava šest mjeseci po djetetu.

Za sticanje prava se izričito zahtjeva navršenje određenih godina staža osiguranja pri čemu se poseban staž  ne uzima u obzir. Međutim, poseban staž se uzima u obzir za određivanje visine penzije, odnosno po tom osnovu osiguraniku se dodaju bodovi i povećava iznos penzije.

2. USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU 

• 66 godina života (muškarac), odnosno 64 godine života (žena) i najmanje 15 godina staža osiguranja.
• 61 godina života i 40 godina staža osiguranja.
• 30 godina staža osiguranja, od čega najmanje 20 godina efektivno provedenih na radnim mjestima u sektorima metaloprerađivačke i rudarske industrije na kojima se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem.
• 20 godina staža osiguranja, za roditelja ili staratelja koji vrši starateljstvo nad djetetom sa teškim smetnjama u razvoju, bez obzira na godine života djeteta, koje je korisnik lične invalidnine. Ovo pravo može koristiti jedan roditelj ili staratelj, a ne odnosi se na staratelja koga po službenoj dužnosti imenuje organ starateljstva.
   

USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU U PRELAZNOM PERIODU

U prelaznom periodu do 31. decembra 2028. godine (za ženu) propisani su i povoljniji uslovi za sticanje prava na starosnu penziju sa 15 godina staža osiguranja, u pogledu godina života, te žena stiče pravo na starosnu penziju kada navrši: 

• u 2022. godini 62 godine i tri mjeseca života;
• u 2023. godini 62 godine i šest mjeseci života;
• u 2024. godini 62 godine i devet mjeseci života;
• u 2025. godini 63 godine života;
• u 2026. godini 63 godine i tri mjeseca života;
• u 2027. godini 63 godine i šest mjeseci života;
• u 2028. godini 63 godine i devet mjeseci života.

Izuzetno od osnovne odredbe kojom je propisano da osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života, osiguranik žena stiče pravo na starosnu penziju kako slijedi: 

• u 2022. godini 57 godina i tri mjeseca života i 37 godina i tri mjeseca staža osiguranja;
• u 2023. godini 57 godina i šest mjeseci života i 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja;
• u 2024. godini 57 godina i devet mjeseci života i 37 godina i devet mjeseci staža osiguranja;
• u 2025. godini 58 godina života i 38 godina staža osiguranja;
• u 2026. godini 58 godina i tri mjeseca života i 38 godina i tri mjeseca staža osiguranja;
• u 2027. godini 58 godina i šest mjeseci života i 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja;
• u 2028. godini 58 godina i devet mjeseci života i 38 godina i devet mjeseci staža osiguranja;
• u 2029. godini 59 godina života i 39 godina staža osiguranja;
• u 2030. godini 59 godina i tri mjeseca života i 39 godina i tri mjeseca staža osiguranja;
• u 2031. godini 59 godina i šest mjeseci života i 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja;
• u 2032. godini 59 godina i devet mjeseci života i 39 godina i devet mjeseci staža osiguranja.

2A. USLOVI ZA STICANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU – staž osiguranja sa uvećanim trajanjem

Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju snižava se zavisno od stepena uvećanja staža, za po jednu godinu, i to:

• za svakih šest godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 14 mjeseci;
• za svakih pet godina provedenih na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 15 mjeseci;
• za svake četiri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 16 mjeseci;
• za svake tri godine provedene na radnom mjestu, odnosno poslu na kome se efektivno provedenih 12 mjeseci računa u staž osiguranja kao 18 mjeseci.

Osiguraniku kome se staž osiguranja računa sa uvećanim trajanjem, starosna granica za sticanje prava na starosnu penziju snižava se zavisno od stepena uvećanja staža.

3. ODREĐIVANJE VISINE STAROSNE PENZIJE

Starosna penzija (P) izračunava se tako što se lični bodovi osiguranika (LB) pomnože sa vrijednošću penzije za jedan lični bod na dan ostvarivanja prava (VPLB), što se izražava formulom:

 P = LB x VPLB

Lični bodovi (LB) utvrđuju se množenjem ličnog koeficijenta osiguranika (LK) i njegovog penzijskog staža (PS), što se izražava formulom:

 LB = LK x PS

Lični koeficijent osiguranika utvrđuje se tako što se zbir godišnjih ličnih koeficijenata podijeli sa razdobljem za koje su obračunati.

Godišnji lični koeficijent predstavlja odnos između osiguranikove zarade, odnosno osnovice osiguranja u određenoj kalendarskoj godini prema prosječnoj godišnjoj zaradi u Crnoj Gori za tu kalendarsku godinu.

Počev od 2019. godine, kada ističe prelazni period postupnog produženja obračunskog perioda iz koga se uzimaju zarade, odnosno osnovice osiguranja za određivanje visine penzije, lični koeficijent će se računati na osnovu godišnjih ličnih koeficijenata (odnosno zarada i osnovica osiguranja) koje je osiguranik ostvario tokom cijelog perioda osiguranja. 

Za period u kome su zarade, odnosno osnovice osiguranja iskazivane i u matičnoj evidenciji Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore utvrđene u neto iznosima (od 1. januara 1970. godine do 31. decembra 2003. godine), prilikom izračuna godišnjeg ličnog koeficijenta one se dijele sa prosječnom godišnjom neto-zaradom u Crnoj Gori, a za period u kome su u matičnoj evidenciji utvrđene u bruto iznosu (od 1. januara 2004. godine i ubuduće), dijele se sa prosječnom bruto-zaradom u Crnoj Gori. Za utvrđivanje godišnjeg ličnog koeficijenta ne uzimaju se zarade, odnosno osnovice osiguranja iz 1992. i 1993. godine.

Vrijednost penzije za jedan lični bod (VPLB) je utvrđeni iznos penzije za jedan lični bod koji se usklađuje nakon isteka svake kalendarske godine.

Za izračun visine penzije se uzima cjelokupan penzijski staž osiguranika, bez limitiranja u pogledu njegove dužine.

Osiguraniku – ženi koja ima manje od 40 godina penzijskog staža, prilikom određivanja visine penzije, staž osiguranja navršen do 31. decembra 2003. godine, uvećava za 15%, s tim što ukupan penzijski staž ne može preći 40 godina.

Osiguraniku koji stiče pravo na starosnu penziju kada navrši 40 godina staža osiguranja i 61 godinu života, a koji po prvi put ostvaruje pravo na starosnu penziju, kod određivanja broja ličnih bodova staž osiguranja preko 40 godina uvećava se za 40 odsto.

Povoljniji način određivanja visine penzije u periodu od 12. avgusta 2020. godine do 31. decembra 2030. godine

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (“Sl. list CG br. 80/20 – koji je stupio na snagu 12. avgusta 2020. godine), uveden je povoljniji način utvrđivanja visine penzije, koji će se primjenjivati do 31. decembra 2030. godine, za osiguranike koji prvi put ostvaruju pravo na penziju.

Shodno novom zakonskom rješenju, do 31. decembra 2030. godine, osiguraniku koji prvi put ostvaruje pravo na penziju, iz obračunskog perioda za izračunavanje ličnog koeficijenta, izuzimaju se kalendarske godine u kojima je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja na koju je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, a koje su najnepovoljnije, u trajanju od ¼ navršenog efektivnog staža osiguranja. Osiguraniku koji ima manje od 15 godina staža osiguranja, za izračun ličnog koeficijenta ne vrši se izuzimanje ¼ kalendarskih godina sa najnepovoljnijom zaradom, naknadom zarade, odnosno osnovicom osiguranja.

Mogućnost da mu se pravo na penziju ponovo odredi uz povoljniji način određivanja visine penzije (izuzimanjem iz obračunskog perioda za izračunavanje ličnog koeficijenta kalendarskih godina u kojima je osiguranik ostvario zaradu, naknadu zarade, odnosno osnovicu osiguranja na koj je plaćen doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje, koje su za osiguranika najnepovoljnije, u trajanju od ¼ navršenog efektivnog staža osiguranja), zakonski je data i osiguraniku koji je pravo na penziju, po prvi put, ostvario prije 12. avgusta 2020. godine, po zahtjevu koji je podnio od 1. januara 2020. godine. Uslov za to je da zahtjev za ponovno određivanje penzije podnese do 31. decembra 2020. godine. U tom slučaju, novi iznos penzije se određuje od dana kada je ostvareno pravo na penziju po prethodnom rješenju, ali najranije od 1. januara 2020. godine.

4. POKRETANJE POSTUPKA ZA OSTVARIVANJE PRAVA NA STAROSNU PENZIJU

Postupak za ostvarivanje prava na starosnu penziju pokreće se na zahtjev osiguranika.

Pravo na starosnu penziju ostvaruje se poslije prestanka osiguranja (zaposlenja, odnosno obavljanja samostalne ili poljoprivredne djelatnosti), s tim što se zahtjev za ostvarivanje prava može podnijeti i prije prestanka osiguranja, uz pružanje odgovarajućih dokaza o izvjesnosti njegovog prestanka.

Zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se područnoj jedinici Fonda penzijskog i invalidskog osiguranja Crne Gore na čijem području je osiguranik bio posljednji put osiguran i Odsjeku za sprovođenje inostranog osiguranja, ukoliko je staž osiguranja ostvaren u inostranstvu.

5. DOKUMENTACIJA

Uz zahtjev za ostvarivanje prava na starosnu penziju podnosi se sljedeća dokumentacija:

• radna knjižica (zaključena),
• rješenje o prestanku radnog odnosa,
• M-4 obrazac za tekuću godinu,
• staž u bivšoj Jugoslovenskoj Republici (ukoliko postoji),
• dokaz o služenju vojnog roka (vojna knjižica ili uvjerenje),
• za žene, izvod iz matične knjige rođenih za djecu,
• broj tekućeg računa (ako se želi da se penzija isplaćuje putem banke).