Balkanske negovateljice za njemačke penzionere

Njemačko tržište rada otvoreno je za mnoga zanimanja, ali najviše za medicinsko osoblje i njegovateljice.

Iz Njemačke posljednjih godina stižu vijesti o stalnoj potrebi za radnom snagom različitih profila, edukacije, starosne dobi i nacionalnosti. I decenijama prije se u Njemačku odlazilo “trbuhom za kruhom” – s Balkana, iz Turske, novih članica Evropske unije…

Čini se da se u posljednje vrijeme mnogo toga promijenilo – i struktura radne snage, jer su nekad za poslom odlazili uglavnom građevinski radnici, takozvani bauštelci, i to uglavnom glave porodice, potom je trajala potraga za IT stručnjacima, danas su najviše na cijeni medicinski radnici i njegovatelji(ce). I odlaze cijele porodice, što je posebno zabrinjavajući trend za već depopularizirane balkanske države – od Hrvatske, kao najmlađe članice Europske unije, preko Bosne i Hercegovine, Srbije, do Crne Gore i Makedonije.

No, nedavno je novi ministar zdravlja Jens Spahn objavio svojevrsni poziv njegovatelji(ca)ma, ali iz EU-a. Naveo je i konkretne brojke – 17.000 otvorenih radnih mjesta u ovom trenutku, te dodatnih 8.000 kroz zakonske izmjene. Najavio je i ubrzanje procedura priznavanja diploma te izjednačavanje stranih kvalifikacija s njemačkim.

Mjesečna plata 2.436 eura bruto

Očito je da se u Njemačkoj mnogo toga mijenja – i stanje na tržištu rada, odnosno struktura potreba, ali do izražaja dolaze i neka druga zanimanja, ne samo proizvodna, kako je to bilo u prošlosti, zbog očitog starenja stanovništva. I još ako se zna da su njemačke penzije među najvišima u Evropi, a standard tamošnjih penzionera na zavidnom nivou, jasno je kamo smjera ministar Spahn.

Njemačka namjerava “popraviti” i položaj takozvanih najamnih radnika, odnosno postaviti ih u istu ravan s redovno zaposlenima, te im, prije svega, uskladiti primanja. Prema podacima njemačke Agencije za zapošljavanje, na koje se pozivaju tamošnji mediji, mjesečna plata za zaposlene njegovatelj(ic)e iznosi 2.436 eura bruto, dok je za najamnike 205 eura niža.

Žele živjeti kad odu u penziju

“Obično angažuju po dvije osobe, pa neko 15 dana radi kao njegovatelj(ica), a drugih 15 dana odlazi kući dok ga na istom radnom mjestu mijenja kolega ili koleginica.

Brojne su agencije, firme, portali… koji posreduju u pronalasku prilike za posao onima koji egzistenciju pokušavaju ostvariti na Zapadu, a s druge strane, traže radnu snagu poslodavcima. Među onima koji nude provjerene informacije za studiranje, posao, dobivanje viza – i to rade besplatno – nalaze se i angažirani na portalu Evropska škola. I sami su, kažu, prošli trnovit put dolaska do informacija, pa rado pomažu koliko mogu.

Potvrđujući priču da danas u Njemačku odlaze oni koji se nemaju namjeru vraćati, što je ključna razlika u odnosu na migracije iz nekih prošlih vremena, te konstatuju kako se i dalje najviše traže osobe sa srednjom stručnom spremom svih smjerova, a najviše medicinsko osoblje. Svi kadrovi su traženi, ako imate znanje, a najveća prednost je znanje jezika, napominju u Europskoj školi. Netočnim smatraju informacije da se traže isključivo njegovatelji(ce), no navode zanimljivu opasku zašto je taj profil ipak potreban Njemačkoj.

“Kad Njemac ode u penziju, tek planira da živi, dok je na Balkanu obrnuto. Čim za nekog kažu da je penzioner, misli se da je spreman umrijeti. U Njemačkoj se traži veliki broj njegovatelj(ic)a jer su, prije svega, rodbinske veze u Njemačkoj veoma loše (što, nažalost, polako stiže i na Balkan). Djeca ne žele brinuti o roditeljima te ih ostave u domu i tamo plaćaju, čime imaju manje obaveza i mogu da se posvete sebi, a ne starim roditeljima”, navode.

Ko će liječiti starije osobe na Balkanu?

Ukazuju i kako su procedure danas pooštrene, posebno kad je u pitanju poznavanje njemačkog jezika, ali trebaju radnike. Oni koji su spremni brzo se integrirati, kažu, dobro su došli na njemačko tržište rada. I plaće su, dodaju, počele opadati, no sve je to još uvijek znatno iznad onoga što se za isto radno mjesto može dobiti bilo gdje na Balkanu.

Hrvatska putovnica ujedno je i europska putovnica, pa će državljani najmlađe članice EU-a ponovno biti u prednosti u odnosu na ostatak Balkana i kad su njegovateljski poslovi u pitanju. Poznavatelji prilika ukazuju kako će se osoba određenih kvalifikacija “snaći” kad je strani angažman u pitanju. Konkretan primjer mogu dati u Srbiji, gdje postoji više razloga za odlazak medicinskog osoblja.

Nije to samo dugotrajna nezaposlenost liječnika, stomatologa i farmaceuta, ali i zdravstvenih radnika sa srednjom ili višom stručnom spremom, ukazuje Mirjana Rašević, direktorica Centra za demografska istraživanja Instituta društvenih nauka u Beogradu. Pozivajući se na provedena istraživanja, ukazuje na “uslove rada kao što su loši objekti, nedostatak odgovarajuće opreme za savremene procedure, skromne mogućnosti za unapređenje veština…” I ti su razlozi za potencijalnu emigraciju, kaže, rangirani na višem mjestu po važnosti od niskih primanja.

U svemu se postavlja i pitanje, podjednako važno za sve balkanske države, bilo da su članice EU-a ili joj tek trebaju pristupiti: tko će liječiti sve starije stanovništvo Balkana i brinuti o nemoćnima u budućnosti? Rašević odgovara kako se, konkretno u Srbiji, još uvijek ne može govoriti o poremećajima na tržištu rada zbog iseljavanja većeg broja zdravstvenih radnika.

Čak 3,3 miliona Nijemaca treba njegu

Navodi, doduše, kako istraživanja pokazuju da oni koji primaju doznake u najvećoj mjeri troše ih za zadovoljavanje svakodnevnih potreba. Ipak, dodaje, to ima šire ekonomske efekte u lokalnoj zajednici.

Veliko njemačko gospodarstvo i brojna populacija, a pogotovo starije osobe, trebat će sve više pomoći, i to je očito. Govore to i podaci Ministarstva na čijem je čelu Jens Spahn. Danas je najmanje 3,3 miliona onih kojima je potrebna njega, a do 2030. godine ta će brojka premašiti četiri miliona. I stoga će i najavljenih 25.000 njegovatelj(ic)a očito biti malo, jer će u narednih 12 godina, kažu podaci Fondacije za zaštitu pacijenata, za starije osobe u Njemačkoj morati brinuti najmanje pola miliona edukovanih ljudi.

Svjesni da se radi o teškom poslu – i fizički, i psihički – oni koji iz  balkanskih država, koje bi u narednim decenijama trebale postati dio evropskog društva, pođu za poslom imat će mogućnost razmišljati i o toj opciji. Bez njihove pomoći, kao i pomoći njegovatelj(ic)a iz drugih europskih država, njemački sustav njege starijih osoba bi se mogao urušiti. A toga su u Njemačkoj itekako svjesni.

penzioneri.me/balkans.aljazeera.net

Slične novosti

DOM STARIH PODGORICA: Mjesta ima, kadra fali-starost u društvu i spokoju
Novosti, Treće doba, Život 55+
shares159 views

DOM STARIH PODGORICA: Mjesta ima, kadra fali-starost u društvu i spokoju

Ana Ana - maj 20, 2024

“Sve što imam ostavila sam djeci i došla sam u dom. Ovdje mi je prekrasno, divno, a što je najbitnije imam društvo”, tako…

Ako ste pred penzijom, ovo je 9 egzotičnih mjesta za penzionisanje: “GoBankingRates”: Kolorado vodi, slijede ga ovi gradovi
Hobi 55+, Novosti, Penzije
shares395 views

Ako ste pred penzijom, ovo je 9 egzotičnih mjesta za penzionisanje: “GoBankingRates”: Kolorado vodi, slijede ga ovi gradovi

Ana Ana - maj 18, 2024

Dosta ljudi privlače mjesta poput Floride zbog svog penzionisanja, tražeći toplije vrijeme i opušteniji način života. Za one koji više naginju životu na…

ZENOVIĆ: Obezbijedićemo penzionerima niz povlastica, kao one za trgovine, parking i ostale servise
Novosti, Penzije, Treće doba
shares252 views

ZENOVIĆ: Obezbijedićemo penzionerima niz povlastica, kao one za trgovine, parking i ostale servise

Ana Ana - maj 17, 2024

Veličina jednog društva ogleda se u odnosu prema ranjivim kategorijama stanovništva, poručio je Predrag Zenović, nosilac liste “Evropa sad – Budva ima šansu”.…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci