Crna Gora daleko od države socijalne pravde

Koliko je građana Crne Gore ispod linije siromaštva nije poznato, jer je posljednji zvaničan podatak objavljen je 2013, kada je apsolutna linija siromaštva bila 186 eura, i ispod nje je bilo 8,6 odsto građana.

U svijetu je juče obilježen Dan borbe protiv siromaštva.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) kažu da je “realnost daleko od ustavnih određenja da je Crna Gora država socijalne pravde, odgovorna za uspostavljanje socijalne pravde, koja obezbjeđuje materijalnu sigurnost onima koji su nesposobni za rad i nemaju sredstava za život”.

Ističu da u praksi mnogo veći broj građanki jedva sastavlja kraj s krajem od 53.772 onih, koji, prema podacima iz 2013, zvanično spadaju ispod linije siromaštva.

“Iznosi socijalnih davanja i dalje su višestruko manji od iznosa koji je neophodan za preživljavanje od gladi, a kamoli za “materijalnu sigurnost” koju predviđa Ustav. Iznos prosječne neto plate od 511 eura ni blizu ne može da obezbijedi troškove života četvoročlane porodice. Vrijednost minimalne potrošačke korpe za četvoročlanu porodicu, koja se obračunava na nov i vrlo restriktivan način, iznosi 639 eura, dok socijalna pomoć – materijalno obezbjeđenje za četvoročlanu porodicu godinama iznosi samo 108 eura”, navode iz HRA.

Ta organizacija je pozvala Vladu da detaljno preispita i nenamjensko trošenje sredstava namijenjenih za jednokratnu socijalnu pomoć.

NVO Banka hrane, koja pomaže najugroženije, precizira da se “uočava stalni porast materijalno ugoženih kojima pomoć treba.

“Do skoro su to bili dugogodišnji nezaposleni, višečlane porodice, porodice koje imaju članove sa invaliditetom, jednoroditeljske porodice, penzioneri sa najnižim prihodima, raseljena lica. Sada uočavamo veliki broj onih koji imaju neki vid posla (stalne ili privremene poslove, osigurani ili rade na “crno”) ali ne uspijevaju da zadovolje osnovne potrebe (hrana, kirija, računi, troškovi školovanja djece..)”, poručuju iz te NVO.