Predsjednik “mekog srca”

Bivši crnogorski predsjednik Filip Vujanović ostaće upamćen kao rekorder među kolegama regiona po broju pomilovanja. Od zatvora je poštedio 500 osuđenika. Epitet predsjednika ,,mekog srca” pratile su kritike ne samo zbog neuobičajene statistike, već i zbog toga koje je ljude osuđene za teška krivična djela, kroz institut pomilovanja, poštedio kazne.

U pomilovanju predsjednika države crnogorski zatvorenici vide brži put za izlaz na slobodu. Bivši predsjednik Filip Vujanović za 15 godina vladavine primio je oko 2.500 molbi za pomilovanje. Ruku milosti stavio je na petinu. Sve, kaže, po zakonu.

“Ne pripadam, kako se manipulacijama saopštava, predsjednicima koji su bili široke ruke u pomilovanjima. Ja sam za ovih 15 godina slijedio državnu politiku, koja je kroz proces resocijalizacije pratila izvršenje krivičnih sankcija i potrebu da se upućuju na izdržavanje kazne koji čekaju izdržavanje kazne”, rekao je Vujanović za RTCG.

Predsjednik na kraju svake godine objavi broj primljenih molbi i broj onih koje je odobrio. Umjesto imena poznati su inicijali zatvorenika. Sve to nevladinom sektoru otežava praćenje sistema pomilovanja, ali i formiranje statistike.

“Ono što je karakteristično za Crnu Goru, odnosno za vrijeme mandata Filipa Vujanovića, je da je u prvim godinama svog mandata davao jako puno pomilovanja, po tome smo čak bili od Savjeta Evrope prepoznati kao jedna od tri vodeće države koje su davale izrazito veliki broj pomilovnja u odnosu na broj stanovnika”, smatra Zoran Vujičić iz Građanske alijanse.

Uz institut pomilovanja i Zakon o amnestiji previše mogućnosti je za slobodu nakon izvršenog krivičnog djela. Ta dva instituta, koliko god bila čin milosrdja sa jedne strane,sa druge strane, grubo poništavaju rijetko presuđujuće odluke crnogorskog pravosuđa, što djeluje destimulativno i na rad sudskih organa.

“Čini mi se da se na taj način šalje jedna jasna poruka, a to je da upravo je dozvoljeno nepoštovati zakon, vršiti kriminalne radnje ako ste na bilo koji način odani, lojalni vladajučoj eliti u Crnoj Gori”, kazala je Tamara Milaš iz Centra za građansko obrazovanje.

Ministarstvo pravde, predsjedniku dostavlja prijedlog da li bi neki zatvorenik trebalo ili ne da bude pomilovan. Oni tvrde i da su pomilovanja uglavnom data za laka krivična djela, a kratke kazne pretvarane u uslovne ili novčane.

“Najčešće su to teška zdravstena stanja, kao i situacije kada posljedice izvršenog djela teško pogađaju osuđeno lice”, kazala je Nataša Radonjić iz Ministarstva pravde.

Vujanović je naveo kako nije bilo nijednog pomilovanja za koje nije imao pozitivno mišljenje ministra pravde.

“U svim slučajevima je to bilo pozitivno mišljenje. U nekim slučajevima sam pravio redukciju u odnosu na njegove predloge ili ih nijesam usvajao”, kazao je bivši predsjednik.

Novi zakon o pomilovanju stupio je na snagu prije skoro šest godina. Njime je ukinuto obavezno mišljenje suda, a predsjedniku je data mogućnost da oprašta na sopstvenu inicijativu.