“Atlas penzija” će biti likvidirana, a štedni ulozi čekaju novu banku

Društvo za upravljanje penzionim fondom “Atlas penzija” biće likvidirano, a štedni ulozi 2.251 člana dobrovoljnog penzionog fonda “Penzija plus” čekaće još ko zna koliko vremena, dobru volju neke od kastodi banaka u Crnoj Gori da bi njegova imovina bila odblokirana, odnosno, omogućene dalje uplate i isplate. Kastodi banka “Atlas penzije” i fonda “Penzija plus” je bila IBM banka, u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, u koju je uveden stečaj u januaru ove godine. Novac uplaćivan u fond izdvojen je iz stečajne mase IBM banke.

Propast drugog i jedinog preostalog društva koje je upravljalo privatnim penzionim fondom upućuje i na neuspjelu reformu „trećeg stuba” – dobrovoljnog penzionog osiguranja. Ova reforma nije zaživjela na pravi način, nakon što država nije htjela da ozakoni poreske olakšice poslodavcima na uplate članova u ove privatne fondove.

Komisija za tržište kapitala je 25. januara ove godine, nakon dvije godine iščekivanja, oduzela dozvolu za rad DZU “Market invest” iz Bijelog Polja, koje je upravljalo imovinom dobrovoljnog privatnog fonda “Market penzija”. Crnogorsaka komercijalna banka (CKB), kao kastodi banka tog dobrovoljnog fonda, prema nezvaničnim informacijama “Vijesti” nastavila je da prima uplate i garantuje za isplate članovima ovog fonda.

DZU “Atlas penzija” je u postupku suspenzije dozvole za rad, prema rješenju Komisije za tržište kapitala, tako da su onemogućene uplate članova, kao i isplate članovima fonda “Penzija plus”. Naša kastodi banka IBM, gdje su bila izdvojena sredstva i imovina fonda “Penzija plus”, otišla je u stečaj i tamo su sredstva članova blokirana. Društvo je planiralo postupak likvidacije da završi još prije Nove godine, međutim, kako je kastodi banka otišla u stečaj, Komisija je zabranila likvidaciju DZU dok se sredstva članova ne prenesu u drugu banku i otvori kastodi račun u drugoj banci”, saopštila je “Vijestima” Danijela Papić v. d. direktora “Atlas penzije”, koja je donedavno bila direktorica prodaje u ovoj kompaniji.

Ukupne obaveze “Atlas penzije”, prema zaposlenima, povjeriocima i državi za doprinose i poreze po osnovu zarada zaposlenih, prema njenim riječima, iznose nešto više od 80.000 eura.

Vlasnici DZU “Atlas penzija” su Zatvoreni investicioni fond Atlas Mont i još nekoliko firmi iz Atlas grupacije Duška Kneževića, a svoje učešće u osnivanju imali su Savez samostalnih sindikata i Unija poslodavaca.

Na pitanje “Vijesti” šta će se desiti sa štednim ulozima 2.251 člana penzionog fonda, Papićeva je odgovorila da su „sredstva članova fonda “Penzija plus” izdvojena iz stečajne mase”.

“To su nam potvrdili iz IBM banke u stečaju, kao i Komisije za tržište kapitala. Uplate (isplate) članova će biti deblokirane onda kada se imovina fonda “Penzija plus” prebaci u drugu banku koja ima kastodi sektor ili banku koja može otvoriti kastodi račun”, dodala je ona.

Papićeva je potvrdila da svih šest banaka u Crnoj Gori koje imaju kastodi sektor – CKB, Hipotekarna banka, NLB, Prva banka, Societe Generale i Universal banka, su “odbile zahtjev za otvaranje kastodi računa, jer trenutno nisu bile u mogućnosti da preuzmu imovinu fonda “Penzija plus” iz IBM banke u stečaju”.

Stečajni upravnik dozvolio da se proknjiži dividenda iz CGES-a

Ostvarena dividenda po osnovu vlasništva akcija “Penzije plus”” u Crnogorskom elektroprenosnom sistemu (CGES) u iznosu od 6.700 eura je uplaćena i proknjižena prije oko mjesec na račun fonda uz dozvolu stečajnog upravnika IBM banke Milana Rakočevića.

“Dividenda je zajedno sa imovinom fonda “Penzija plus” izdvojena iz stečajne mase i to su nam potvrdili u dopisu iz IBM banke u stečaju”, kazala je Papićeva.

Fond “Penzija plus” neće preuzeti neko drugi

Papićeva smatra da nema šansi da neko drugo društvo preuzme upravljanje imovinom fonda “Penzija plus”.

“U Crnoj Gori su postojala dva društva (DZU) Atlas penzija i Market invest. Novog društva za upravljanje u Crnoj Gori nema. Mislim da neće novo društvo preuzimati sredstva članova u ovoj situaciji, dok još nisu uvedene poreske olakšice i podsticaji od strane države da bi na taj način, u pravom smislu, zaživio treći stub dobrovoljnog penzijskog osiguranja u skladu sa Zakonom o dobrovoljnim penzionim fondovima. Gašenje društva je i loša poruka u vezi sa tim da se gasi treći stub dobrovoljnog penzijskog osiguranja”, istakla je Papićeva. Glavna dilema u čitavoj priči je da li treba da strahuju članovi fonda “Penzija plus” zbog svega što se dešava i može li se desiti da ova blokada potraje i nekoliko godina.

“Komisija za tržište kapitala kao naš regulator, kao i iz IBM banke u stečaju su nam potvrdili da su sredstva članova izdvojena iz stečajne mase, pa prema tome nema straha za sigurnost sredstava članova koji su uplaćivali doprinose na svoje račune u fond ‘Penzija plus’. Za blokadu ne bi mogla odgovoriti koliko vremenski može potrajati, tj. da sredstva članova budu zarobljena kod IBM banke u stečaju. DZU ‘Atlas penzija’ nije adresa za to pitanje. Mi ćemo postupiti u zavisnosti od odluke i smjernica Komisije za tržište kapitala”, dodala je Papićeva.