Da li i ko Crnoj Gori “krade” turiste?

“Kod nas je sezona praktično počela tek prije dva dana. Do 20. jula je bila stvarno neka turistička rupa i znatno je bio smanjen prihod, bio je mnogo slabiji nego prošle godine u ovo vrijeme. Nije bilo loše samo kod nas, nego smo dobili iste informacije i od kolega iz drugih gradova Crne Gore, ali i susjedne Hrvatske”, kaže za RSE jedan od zakupaca na ulcinjskoj Velikoj plaži Petar Delić.

Isti je utisak i profesora na Budvanskom fakultetu za biznis i turizam Rada Ratkovića.

“Ono šta ja vidim jeste to da do skoro nije bilo neke gužve koja je bila karakteristična za ranije godine. Ovih dan-dva, već je počela da se osjeća saobraćajna i gužva na moru”, konstatuje Ratković.

Međutim, podaci kojima barataju u Nacionalnoj turističkoj organizaciji, kao i u Ministarstvu održivog razvoja i turizma, o broju turista i popunjenosti kapaciteta, bitno se razlikuju od utisaka stručne i laičke javnosti.

“Zavisi koga pitate kako ide sezona. Sezona ide svojim tokom i ide upravo onako kako smo je i zacrtali odnosno planirali da ide”, rekao je prije par dana za TV Vijesti ministar turizma Pavle Radulović, odgovarajući na pitanje koliko je zadovoljan dosadašnjim tokom turističke sezone. Dodao je i da ne smatra da je ovogodišnja sezona iznevjerila očekivanja.

U isto vrijeme slika sa terena, viđena bilo okom TV kamere, bilo stavovima mještana, zakupaca plaža, pa čak i turističkih poslenika, govori o tome kako je turista uočljivo manje nego lani. Ninu Vukčević iz Nacionalne turističke organizacije pitali smo kako objašnjava taj raskorak u ocjenama dosadašnjeg toka sezone.

“Različiti osvrti na turističku sezonu koji su posljednjih dana zastupljeni u medijima predstavljaju individualan stav turističkih poslenika”, odgovorila je Vukčević.

No, iako zvanična statistika prikazuje više gostiju, njih, prema tvrdnjama pojedinih zakupaca na ulcinjskoj Velikoj plaži, do prije par dana gotovo da nije bilo.

Zakupac na Velikoj plaži Petar Delić primjećuje da gosti sa Kosova koji su godinama dolazili u Ulcinj na ljetovanje sada biraju Albaniju za odredište gdje će provesti odmor.

I turisti iz Bosne i Hercegovine kao i iz Srbije sve češće na odmor odlaze u tu susjednu državu. Na graničnim prelazima iz Crne Gore ka Albaniji danima su velike gužve, a kako nam je nezvanično rečeno, značajan je broj prelazaka automobila sa tablicama BiH.

Poređenje cijena smještaja u Albaniji i Crnoj Gori zbog razlike u kategorizaciji nije jednostavno izvesti, ali ono što je sigurno jeste da su cijene hrane i pića, odnosno vanpansiona, značajno niže u Albaniji. Kada se uporede cijene, recimo, kilograma kvalitetne morske ribe evidentno je da je u restoranima u toj zemlji riba jeftinija najmanje 50 posto u odnosu na Crnu Goru.

Jeftiniji je i plažni mobilijar, odnosno suncobrani i ležaljke a o tome svjedoči poređenje cijena na plažama koje dijeli samo granica na Bojani, u Velipoju u Albaniji i na ulcinjskoj Velikoj plaži.

“Na plažama u Velipoju cijena za suncobran i dvije ležaljke je od 4 do 7 eura a to zavisi od toga šta želite. Ako je vaš izbor da budete pored mora, u prvom redu, onda ćete i platiti više, ali svakako ne preko 7 eura za ležajeve i suncobran”, kazao nam je recepcioner jednog hotela u Velipoju.

A šta pokazuje cjenovnik mobilijara na Velikoj plaži?

“Ove godine cijene su 8 eura za gornji red, za srednji 10, a za baldahine 20 eura. Dakle plažni set je poskupio za nekih 30-40 posto u odnosu na prošlu godinu”, navodi zakupac plaže Petar Delić, koji u tome vidi i jedan od razloga zašto je manje gostiju iz regiona.

“Gosti sa Kosova mijenjaju destinaciju i idu sve više ka Albaniji. To su uglavnom oni gosti koji su ispod platežne moći da sada priušte ljetovanje u Ulcinju, jer su cijene ove godine veće u odnosu na proteklih četiri ili pet godina. Mijenja se i struktura gostiju i sada sve više dolaze Česi, Poljaci, Slovaci, Mađari”, navodi Petar Delić.

Promjena strukture gostiju dugoročno može samo da donese dobro Ulcinju, smatra novinar Mustafa Canka.

“Manje ima gostiju iz regiona, ali se podiže kvalitet usluge i ponude, treba lagano podizati cijene i uz vidan povratak turista za zapadnoevropskog tržišta treba zadržati taj standard kako bi se Ulcinj konačno i u pravom svijetlu vratio na evropsko turističko tržište”, ocjenjuje Canka.

No, bez obzira koliko na sezonu utiče promjena strukture gostiju, a koliko skupoća crnogorske obale u odnosu na susjede, statistika Nacionalne turističke organizacije i ove godine, kao i prethodnih, na fonu je krilatice “bolja sezona od prethodne”.

”Prema podacima lokalnih turističkih organizacija, u petak 19. jula u Crnoj Gori je boravilo oko 170.000 gostiju, odnosno jedan odsto više nego prošle godine”, navodi Nina Vukčević i dodaje da će špic i ove sezone u Crnoj Gori obilježiti najviše dolazaka sa tradicionalnih tržišta iz regiona, kao što su Srbija i Bosna i Hercegovina, ali i Rusija, dok je priliv zapadnoevropskih gostiju bio veći u predsezoni.

To što se zvanični podaci, odnosno statističke brojke, ne poklapaju sa onim što su utisci sa lica mjesta, profesor Rade Ratković objašnjava nedostatkom adekvatnog softvera tj. sistema koji egzaktno registruje broj gostiju, kakav recimo ima susjedna Hrvatska.

”Trebalo bi da uvedemo jedan integralni informacioni sistem i gdje nikakvoga spora nema da gledamo u istu vagu i da se mjerimo istim metrom”, smatra Ratković.

Profesor Ratković ukazuje i na problem nepostojanja obuhvatne i tačne evidencije ukupnih kapaciteta kojima Crna Gora raspolaže uključujući i tzv. privatni smještaj.

“Dakle, svaka rasprava o tome kakva je sezona je neproduktivna, ako nemamo tačnu evidenciju. Onda je to prosto gubljenje vremena”, konstatuje Ratković.