Suvišno je govoriti o tome treba li povećavati dob za odlazak u penziju jer je to nužno i pozitivno, smatraju ekonomisti.
Uz produženje radnog vijeka, pojavile su se glasine i o snižavanju penzija za sve rođene nakon 1962. godine, ali i snižavanje primanja, tzv. penaliziranje onih koji prijevremeno odu u penziju. Doduše, penzijska reforma još uvijek je u formi razrade, a ministar rada i penziionog sistema Marko Pavić najavljuje socijalni dijalog i javnu raspravu. Sve informacije koje su na temu penzione reforme objavljene u hrvatskim medijima označio je – „apsolutnim dezinformacijama“.
No, penziona reforma u Hrvatskoj je neminovnost i zakonodavac najavljuje izmjene do Nove godine uz obećanje da niko neće biti oštećen. Tvrde i kako je cilj stvoriti dugoročno održiv penzioni sastav, unaprijediti ga i osigurati adekvatne penzije. Protivnici upozoravaju na osiromašenje svih budućih penzinera, potrebu definisanja zanimanja na kojima se može raditi do 67. godine, ali i omogućiti onima koji mogu i spremni su raditi da na poslu i ostanu jer tvrde da su starije osobe često bolji, lojalniji i produktivniji radnici.
Stručnjaci: Nužna i pozitivna mjera
„Od radnika se traži da što duže radi i da tokom radnog vijeka pridonosi većim prihodima penzionih fondova. Od istog tog radnika se očekuje da što kraće živi i uživa u zasluženoj penziji“, konstatuje Lazar Grujić, predsjednik Stranke penzionera.
Smatra da je umjesto produženjs radnog vijeka, „potrebnije izdvajati više u penzione fondove, ojačati gospodarstvo, vratiti u zemlju otuđeni novac, edukovati radnike o potrebi individualne štednje za penziju, uvesti programe za psihološku i financijsku pomoć novim penzionerima, ukinuti povlaštene penzije ili omogućiti dodatni rad penzionerima“.
Na drugoj strani, stručnjaci kažu kako je gotovo posve izlišno govoriti o tome treba li povećavati dob za odlazak u penziju jer je to nužno i pozitivno. Takvog je stava Predrag Bejaković, naučni savjetnik na zagrebačkom Institutu za javne financije, koji smatra da je podizanje zakonske dobi opravdano i potrebno ako se želi poboljšati odnos osiguranika i penzionera te povećati penzije. Ukazuje i kako se u Evropi jasno shvatilo da prijevremeno ili rano penzionisanje ne povećava prostor za novo zapošljavanje, nego ga čak i smanjuje jer su velika davanja kroz doprinose i poreze za penzione rashode, pa je slijedom toga rad skup.
„Koliko god to, na prvi pogled, izgledalo paradoksalno veće zapošljavanje starijih znači i veće zapošljavanje mladih: izdvajanja za penzije su manja pa je rad (razmjerno) jeftiniji. Konačno, mnoga istraživanja širom svijeta su jasno pokazala kako je radna aktivnost u poznijoj dobi u velikoj mjeri i odrednica zadovoljstva i sreće te zdravlja jer se takve osobe osjećaju uključene i društveno korisne“, objašnjava Bejaković.
Ne treba slijepo slušati EU
Iako se u hrvatskim medijima kao rok za podizanje starosne granice za odlazak u penziju spominjala 2038. godina, novinarka Novog lista Gabrijela Galić podsjeća kako se ta godina i starosna granica od 67 godina navodi i u aktualnom zakonodavstvu. Međutim, Vlada kojoj je na čelu Andrej Plenković to želi ubrzati, pa su neslužbene informacije da bi se rok za uvođenje novih pravila penzionisanja pomjerio na 2033. godinu.
„Sve analize hrvatskog penzionog sistema govore o njegovoj dugoročnoj održivosti i postupnom smanjenju izdvajanja za penzije u BDP-u. Dužim ostankom u svijetu rada teško da će se proračunske rupe popuniti jer penzioni doprinosi nisu izvor ‘popunjavanja’ proračunskih rupa. Naime, iz doprinosa za penzije ne prikupi se dovoljno za isplatu penzija te država penziju dijelom pokriva i iz drugih proračunskih prihoda“, kaže Galić.
Nužnost usvajanja penzione reforme u Banskim dvorima pravdaju zahtjevima Bruxellesa, no Galić kaže kako nije dobro „slijepo slušati preporuke Europske komisije bez uvažavanja domaćih specifičnosti“. U tome posebno napominje položaj žena, jer u Hrvatskoj traje postupno izjednačavanje dobi žena s muškarcima za odlazak u starosnu penziju sa 65 godina života. Nakon toga bi, prema aktualnom zakonodavstvu, došlo do postupnog podizanja dobi umirovljenja za žene i muškarce za dvije godine.
„Najavljena reforma cijeli bi taj postupak znatno ubrzala i na neki način kaznila žene. Istodobno, ubrzanje reforme kratkoročno će se odraziti i na proračun zahtjevom za većim izdvajanjem. Naime, tko god bude mogao realizirati mirovinu po povoljnijim uvjetima, odnosno prema aktualnom zakonodavstvu, to će učiniti. I to znači da će, vjerojatno pred kraj ove godine, doći do pritisaka na penzioni sistem“, upozorava Galić.
Ostavite Komentar