Knjige su uvijek u modi: Mit je da Podgoričani ne čitaju

Narodna biblioteka ,,Radosav Ljumović”, od decembra do sredine marta ima oko 2.000 čitalaca, a taj broj na godišnjem nivou je i do 5.000.

Pet čitaonica, koliko ima ova ustanova gotovo nikada nijesu prazne, a u njima svakodnevno borave svi profili čitalaca, koji tihe i tople prostorije koriste za svojevrstan bijeg od stvarnosti.

Mirjana Žiha, bibliotekarka, ističe da je mit da Podgoričani ne čitaju, te da su, iako broj čitalaca varira, oni posvećeni čitaju uvijek.

,,Čitalačke navike postoje i postojaće i potreba za čitanjem ne jenjava, možda nekad imamo veći broj čitalaca, ali oni posvećeni čitaoci se ne odriču knjiga i uvijek su naši članovi biblioteka raznovrsni. Imamo dječja odjeljenja, predškolce i djecu do devetog razreda osnovne škole, odjeljenje za odrasle, periodiku – odjeljenje za časopise, tri čitaonice, dječju, čitaonicu za naučne radove, čitaonicu za studente i đake, čitaonicu periodike i čitaonicu gdje se koristi internet besplatno”, kaže ona. Godišnja članarina je pet eura.

Ina, diplomirana pravnica, u jednoj od čitaonica sprema pravosudni ispit.

,,U zadnje vrijeme dolazim često, svaki dan, po cio dan sam ovdje. Zadovoljna sam mirno je, niko mi ne smeta, sve je čisto i uredno. Dolazim ovdje par godina, tokom cijelih studija sam dolazila. Imaju u biblioteci dosta stručne literature i dosta naslova iz oblasti medicine, elektrotehnike, hemije. Članarina je stvarno simbolična i mislim da ne može biti jeftinija cijene od ove”.

Bibliotekarka ističe da je veoma bitno rano formirati čitalačke navike kod djece, jer je čitanje zadovoljstvo, i ima moć da promijeni pogled na svijet.

,,Na dječjem odjeljenju koleginica Vjera Popović i ja pored toga što stvaramo i njegujemo ljubav prema knjizi i čitanju, vodimo kreativno-edukativne radionice. Na tim radionicama mi djeci približavamo knjigu kao izvor znanja, ljepote i ljubavi, mašte, zabave, sve to što nam čitanje pruža. Poslije toga idemo korak dalje i dajemo šansu djeci koja ne samo da vole da čitaju nego i da pišu. Oformili smo jednu literarnu sekciju i evo već tri godine izdajemo Zbornik mladih literata Narodne biblioteke i održali smo četiri večeri, promovišemo tu našu „Laticu“. Tako da naša djeca ne samo da vole da čitaju nego vole i da pišu”, kaže Žiha.

Penzioner, Zahir, stalni je član biblioteke gotovo dvije decenije. Iako u poslednje vrijeme čita samo štampu, jer sadržaj knjiga više ne pamti, ne odustaje od navike da jedan dio dana provede u Narodnoj biblioteci.

,,Ovdje je jako mirno i čisto, drago mi je što dolaze sve mlađi ljudi. Malo je penzionera poput mene koji su ovdje redovni. Najčešće čitam dnevnu štampu, mada je nema mnogo i nije redovna. Koristim i računare i na njima se zabavljam”, zaključuje on.

Klasici odolijevaju savremenoj konkurenciji

Biblioteka vodi evidenciju i o tome koje knjige su najčitanije, te se kao najpopularniji autori izdvajaju klasici književnosti poput Fjodora Dostojevskog, Lava Tolstoja, Meše Selimovića, Iva Andrića, Vladete Jerotića, ali čitaoci traže i nove autore i naslove poput Bekmana i knjige „Čovjek po imenu Uve“, Justejna Gordera i njegovog novog romana „Baš kako treba“, Davida Albaharia i knjige „Propuštena prilika“, Marka Vidojkovića i knjige „Pikavci na plaži“ i Orhana Pamuka i knjige „Crvenokosa“.

Na dječjem odjeljenju, kao najčitanija djela izdvajaju se knjige Vesne Aleksić „Dođi na jedno čudno mjesto“, „Gospođica šrageta“, Jasminke Petrović „Od čitanja se raste“, „Sve je u redu“, „Leto kad sam naučila da letim“, kao i neizbježna klasična literatura poput knjige Marka Tvena „Doživljaji Toma Sojera“ i Branka Ćopića „Orlovi rano lete“.