Dugo čekanje u hitnoj pomoći često dovodi do delirijuma kod starijih
Stariji koji čekaju u hitnoj pomoći osam i više sati, u većoj su opasnosti od delirijuma. Samim tim, ove starije osobe ostaju duže na bolničkom lečenju.
Od ukupnog broja starijih osoba koje su provele osam i više sati u službi hitne pomoći, 12 odsto doživi delirijum. Ovo je pokazalo istraživanje koje je objavljeno u časopisu British Medical Journal.
Mere za sprečavanje i otkrivanje ovog problema treba poboljšati, kaže profesor Marsel Emon sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Laval, vodeći autor istraživanja.
Delirijum predstavlja prolazno ometanje svesti, pažnje, orijentacije, pamćenja, mišljenja i percepcije, navedeno je u saopštenju Univerziteta.
“Delirijum uopšte nije naivna stvar”, objašnjava Marsel Emon. Osobe u delirijumu mogu početi da se ponašaju opasno po sebe i svoju okolinu. Neke među njima odbijaju da sarađuju po pitanju zdravstvene nege do te mere da ugrožavaju ne samo svoje zdravlje već i život.
Epizoda konfuzije može da traje od nekoliko sati do nekoliko dana, i može da dovede do trajnih posledica.
Profesor Emon i njegove kolege proučavali su slučajeve 338 osoba starijih od 65 godina koje su čekale najmanje osam sati u hitnoj službi neke od četiri bolnice u kanadskoj provinciji Kvebek. Oni su imali, u proseku, 77 godina i bili su ili nezavisni ili poluzavisni.
Koristeći redovne skrining testove, naučnici su utvrdili da se učestalost ovog problema kreće od osam do 20 odsto u zavisnosti od toga koliko je određeni slučaj bio hitan, u proseku 12 odsto.
Pacijenti koji su imali epizodu delirija bili su za 4,4 dana duže u bolnici u odnosu na one koji nisu bili u delirijumu.
“Ljudi stari 75 i više godina glavni su korisnici hitne službe, te bi zdravstvenu negu trebalo prilagoditi njihovim specifičnim potrebama, pre svega unapređujući prevenciju i otkrivanje slučajeva delirijuma u službi hitne pomoći.”
Pet minuta dodatne pažnje – nekoliko dana bolničkog lečenja manje
“Delirijum se može sprečiti pomoću adekvatne hidratacije i obezbeđivanjem stalnog kretanja pacijenata”, objašnjava Emon.
Pored toga, moguće je identifikovati osobe sa mentalnom konfuzijom pomoću testova. Rano otkrivanje omogućava brzu intervenciju koja umanjuje ozbiljnost, trajanje i posledice delirijuma.
“Ove testove bi trebalo integrisati u rutinske zadatke hitnih službi”, smatra Marsel Emon.
“Ako se pomoću nekoliko minuta dodatnog rada može izbeći nekoliko dana hospitalizacije pacijenta, onda je to dobro investirano vreme.”
penzioneri.me/penzin.rs Izvori: Université Laval, British Medical Journal
Slične novosti
SPAJIĆ: Građani da ne brinu za penzije
Ana Ana - apr 24, 2024Govoreći o najavljenoj reformi Fonda PIO premijer Milojko Spajić poručio da građani ne treba da strahuju za svoje penzije. „Dosadašnje uplate za Fond…
Reforma penzionog sistema: Moguće da dio doprinosa bude na dobrovoljnoj osnovi?
Ana Ana - apr 23, 2024Reforma penzionog sistema biće definisana fiskalnom strategijom i nema bojazni od gašenja Fonda PIO, poručuju iz Pokreta Evropa sad, a nakon izjave ministra…
Vuković: Planiramo reformu penzionog sistema, biće korekcije penzijskih doprinosa
Jasna Pejović - apr 22, 2024Ministar finansija Novica Vuković rekao je u intervjuu za Glas Amerike da je povećanjem penzija u Crnoj Gori početkom godine počela primjena programa…
Ostavite Komentar