Zajednička osobina dugovječnih Ako želite da doživite 100 godina morate žrtvovati više od masne hrane i slatkiša i to SVAKO MOŽE

Ako želite da doživite stotu, moraćete žrtvovati više od masne hrane ili slatkiša. Istraživanje sprovedeno nad meštanima udaljenih italijanskih sela koji su proslavili 90 “i kusur” godina otkrilo je da svi dugovječni dijele određene psihološke osobine , piše “Tajm”.

Stogodišnjaci iz Ćilenta

Foto: Profimedia Stogodišnjaci iz Ćilenta

Studija, objavljena u Međunarodnoj psihogerijatriji, bavila se mentalnim i fizičkim zdravljem 29 seljana starosti od 90 do 101 godinu iz italijanskog regiona Ćilento, poznatog upravo po vremešnim stanovnicima.

Učesnici su popunili standardne upitnike i uradili intervjue na temu migracija, traumatičnih događaja i stavova i uverenja. Mlađi članovi porodica su takođe podelili svoje impresije o ličnim osobinama vremešnih rođaka.

Mladi su ih opisali kao dominantne, tvrdoglave, kontrolišuće. Ali, stogodišnjaci su takođe pokazali i da su prilagodljivi na promene i fleksibilni.

– Zahvaljujući mojim sinovima, oporavljam se nakon smrti žene i sada se osećam mnogo bolje. Borio sam se čitav život i uvek sam spreman za promjene. Mislim da promjene donose život i daju šansu da izrastete – rekao je jedan vremešni seljanin koji je nedavno izgubio ženu.

Istraživanje pokazuje kako su devedesetogodišnjaci ili stogodišnjaci naučili da balansiraju ove naizgled kontradiktorne osobine.

– Ovi ljudi su prošli kroz depresiju, migracije, izgubili su voljene osobe. Kako bi napredovali, moraju biti sposobni da prihvataju i da se oporave od onoga što ne mogu da promene, ali i da se bore za ono što mogu promeniti – kaže dr Dilip Heste, dekan Centra za zdravu starost pri Škole medicine Univerziteta Kalifornija.

Stogodišnjaci takođe dele osobine kao što su pozitivnost, jaka radna etika i bliske veze s porodicom, religijom i zemljom. Većina njih je i dalje aktivna, redovno rade u kući ili u polju. To im daje smisao u životu, čak i u starom dobu, istakli su autori studije.

Selo Ačaroli u regionu Ćilento

Foto: ProfimediaSelo Ačaroli u regionu Ćilento

Istraživači su takođe uporedili zdravlje starih sa 59 mlađih članova njihovih porodica, starosti od 51 do 75 godina. Nije iznenađenje da su stogodišnjaci imali narušeno fizičko zdravlje u odnosu na mlađe. Ali su zato imali bolje mentalno stanje, jače samopouzdanje i snagu za donošenje odluka.

Heste kaže da je to paradoks starenja – čak i kad se fizičko zdravlje narušilo, mentalno je ostalo na visokom nivou, bar kod učesnika studije. Istraživanje je isključilo dementne i ljude sa drugim starosnim i kognitivnim stanjima, napominju autori.

– Stvari kao što su sreća i zadovoljstvo životom su na visokom nivou, a depresija i stres na niskom. To je suprotno od onog što očekujemo od starosti i pokazuje da “treće doba” nije sumorno kako deluje – ističe Heste.

Ima niz istraživanja o dugovkečnim ljudima, a mnogi su iz takozvanih Plavih zona – Italije, Grčke, Japan, Kostarike i Kalifornije – u kojima se živi duže nego obično. Ali te studije su se uglavnom fokusirale na genetiku, ishranu i fizičko zdravlje, ali ne i na mentalno stanje ili lične osobine.

– Ne mislim da treba da izvršim radikalnu promjenu ličnosti da naguram stotu, ali postoje određene važne osobine – poput fleksibilnosti, društvene podrške, angažovanja i samopouzdanja – koje su veoma važne – istakao je Heste.

Istraživači sada planiraju da uporede određene biološke veze između fizičkog i psihološkog zdravlja učesnika.

-Nema jednog jedinstvenog faktora koji doprinosi dugovečnosti i mi želimo da znamo kako različiti aspekti životnog stila – ličnost, ishrana i aktivnosti – utiču jedan na drugi i generalno na zdravlje – rekao je Heste.

penzioneri.me/blic.rs

Slične novosti

Pokret penzionera najavio izlazak na izbore 2027. godine
Novosti, Treće doba
shares0 views

Pokret penzionera najavio izlazak na izbore 2027. godine

Redakcija - nov 08, 2026

Pokret penzionera Crne Gore planira da izađe na izbore 2027. godine kako bi najstariji građani imali svoje predstavnike, kazao je predsjednik tog pokreta…

Rebalansom predviđeno gotovo 13 miliona eura za pomoć penzionerima
Novosti, Penzije
shares0 views

Rebalansom predviđeno gotovo 13 miliona eura za pomoć penzionerima

Redakcija - nov 08, 2026

Predlogom rebalansa budžeta za 2026. godinu predviđeno je gotovo 13 miliona eura za jednokratnu pomoć penzionerima, saopštilo je Ministarstvo finansija, prenosi Gradski u…

Konatar traži trajno povećanje penzija umjesto jednokratne pomoći
Novosti, Penzije
shares0 views

Konatar traži trajno povećanje penzija umjesto jednokratne pomoći

Redakcija - nov 08, 2026

Potpredsjednik Građanskog pokreta URA Miloš Konatar zatražio je trajno povećanje penzija, ocjenjujući da jednokratna pomoć ne rješava dugoročne probleme najstarijih građana, prenosi RTCG…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci