U riziku od siromaštva 23,6 odsto građana Crne Gore

U riziku od siromaštva nalazi se 23,6 odsto građana, a još 10 odsto stanovništva ima rizik od od socijalne isključenosti (materijalno su deprimirani ili žive u domaćinstvima veoma niskog inteziteta rada), pokazuje istraživanje Monstat o dohotcima i uslovima života građana urađenoj po novoj metodologiji usklađenoj sa standardima EU.

Istraživanje je trajalo pet godina od 2013. godine, i pokazuje da je u međuvremenu došlo do manjeg pada stope rizika siromaštva koja je tada bila 25,2 odsto.

Statistika prvi put obuhvata i takozvanu deprivaciju, odnosno mogućnost domaćinstva da priušti ono što bi bilo normalna za kvalitetan život u 21 vijeku. Tako da je preuzet standard EU o devet stavki koje su indikatori tih normalnih uslova života

 To su adekvatno zagrijavanje stana, da mogu kupiti veš mašinu, televizor, automobil i telefon, da svi članovi domaćinstva mogu otići na najmanje sedam dana godišnjeg odmora van kuće, da imaju meso i ribu u obrocima najmanje svaki drugi dan, da mogu priuštiti neočekivani trošak iz redovnih prihoda i da redovno mogu plaćati kiriju ili rate za stan kao i komunalne račune za domaćinstvo

Prema ovim podacima prošle godine svega 35,2 odsto stanovništa je moglo da pokrije troškove za tri od ovih devet stavki, četiri stavke je pokrivalo 13,9 osto domaćinstava a svega 5,3 odsto je moglo da priušti pet ovih troškova normalnog života.

Istraživanje pokazuje i da u 2017. godini 31,7 odsto djece odrasta u domaćinstvima koji imaju rizik od siromaštva. To je čak i više nego godinu ranije kada je procenat iznosio 30,9 odsto, ali manji nego na početku istraživanja u 2013. kada je iznosio 34,7 odsto. U domaćinstvima koji imaju rizik od siromaštva i socijalne iskuljučivosti odrasta 40,1 odsto djece.

Gini koeficijent, koji predstavlja mjeru nejednakosti raspodjele primanja između 20 odsto najsiromašnijih građana i 20 odsto najbogatijih, iznosi za prošlu godinu 36,7 odsto. Što je cifra veća veće je i njednakost. Gini koeficijent za prosjek u EU je 30,5.

Mjeri se i nejednakost prihoda, tako je 20 odsto najbogatijih prošle godine prihodovalo 7,6 puta više nego 20 odsto najsiromašnijih. Ovaj odnos bio je veći na početku istraživanja 2013. godine – 8,5 puta. Prosjek u Evropskoj Uniji je da bogati imaju pet puta veća primanja od najsiromašnijih. Najbolji odnos je na Islandu gdje je to 3,4 puta.

Apsulutna linija siromaštva za prošlu godinu iznosi 192,42 eura po ekvivalentnu odrasle osobe. Ovdje postoji rast od šest eura za pet godina. Stopa siromaštva nije računata za prošlu godinu, već je posljednja iz 2015. koja pokazuje da je 9,5 odsto građana imalo prihode ispod apsolutne linije siromaštva.

Jaz siromaštva, koji pokazuje dubinu siromaštva, dio je 2015. godine tri odsto a godinu ranije 1,4 odsto.

Relativna linija siromaštva u 2017. godini čini 2.097 eura prihoda godišne po članu domaćinstva. Odnosno četveročlano domaćinstvo koje ima ukupne godišnje prihode manje od 8.388 eura, smatra se realativno siromašnim. Naprimjer linija siromaštva u Švajcarskoj je 26,5 hiljada eura po članu domaćinstva godišnje ili 26 puta više nego u Crnoj Gori.

Direktorica Monstata Gordana Radojević kazala je da je istraživanjem obuhvaćeno pet hiljada domaćinstava koje su pratili tokom proteklih pet godina. Ona je navela da je rađeno prema standardima EU i da su od Eurostata dobili pohvalu i potvrdu za kvalitet istraživanja i da će ono od sada biti rađeno svake godine prema ovoj metodologiji.

Kordinatorka sistema UN za Crnu Goru Fiona Mekkluni kazala je da su dobijeni kvalitetni podaci na osnovu kojih Vlada treba da uradi plan borbe protiv siromaštva i da se na osnovu upoređivanja ovih podataka u budućem vremenu može vidjeti da li će biti ostvaren napredak.

Predstavnik UNICEF-a Ekatarina Čen navela je da su podaci o siromaštvu djece u Crnoj Gori visoki, da država mora da obezbjedi poboljšanje kroz podsticanje i povećanje dječjih dodataka i omogućavanja roditeljima kvalitetnu brigu o djeci u ustanovama kako bi što više roditelja moglo da radi a ne da moraju smanjivati svoju aktivnost kako bi se brinuli o djeci.

Vijesti

Slične novosti

URA traži dopunu dnevnog reda Skupštine za povećanje srazmjernih penzija i dječijih dodataka
Novosti, Penzije, Treće doba
shares222 views

URA traži dopunu dnevnog reda Skupštine za povećanje srazmjernih penzija i dječijih dodataka

Ana Ana - apr 17, 2024

Poslanički klub Građanskog pokreta URA traži dopunu dnevnog reda V sjednice proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore sa predloženim izmjenama i dopunama Zakona o…

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Korisnicima srazmjernih penzija povećati primanja na 450 eura
Novosti, Penzije, Treće doba
shares373 views

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Korisnicima srazmjernih penzija povećati primanja na 450 eura

Ana Ana - apr 16, 2024

Poslanički klub GP URA danas je predao u skupštinsku proceduru prijedlog o izmjenama Zakona o PIO kojim će se prvi put omogućiti da…

KONATAR: URA će za korisnike srazmjernih penzija ponovo predložiti povećanje minimalne penzije na 450 eura, pošto je Spajićeva Vlada odbila to da učini
Novosti, Penzije, Treće doba
shares560 views

KONATAR: URA će za korisnike srazmjernih penzija ponovo predložiti povećanje minimalne penzije na 450 eura, pošto je Spajićeva Vlada odbila to da učini

Ana Ana - apr 15, 2024

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar podsjetio je da je Skupština Crne Gore 29. decembra 2023. godine donijela Zaključak kojim je…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci