U NEDJELJU JE BADNJI DAN: Ovo su vjerovanja i običaji koje morate ispoštovati ako želite zdravlje, sreću i napredak

Badnji dan je najbogatiji hrišćanski praznik što se tiče naših narodnih vjerovanja i običaja. Iako se Badnji dan smatra prije svega hrišćanskim praznikom narod ga je proslavljao na način koji se teško može okarakterisati kao hrišćanski.

Većina badnjih i božićnih običaja utemeljena je na saznanju da tih dana počinje nova godina i na vjerovanju da se baš tada odlučuje o sudbini kuće i ukućana u narednom jednogodišnjem periodu. Gotovo sve magijske ili kultne radnje o tim praznicima bile su inspirisane težnjom da se obezbijede sreća i napredak u godini.

Izdvojili smo 20 starih narodnih običaja iz svih krajeva, koji se i dalje poštuju u mnogim seoskim, ali i gradskim sredinama gde za to postoje uslovi:

1. Još prije izlaska sunca na Božić se odlazilo na bunar, po takozvanu nenačetu vodu. Od te vode, kojoj su se pripisivala magijska svojstva, prvo se odlivalo za miješenje česnice, zatim za umivanje ukućana, a potom su nalivana i sva jela za božićni ručak. U narodu se vjerovalo da “nenačeta” voda ima i iscjeliteljsku moć.

2. Postoji vjerovanje da je dobro za Božić započeti neki posao, jer bi ukućani i domaćinstvo bili napredni i bogati tokom čitave godine. Započinjanje posla bilo je simbolično, a posebno se počinjao posao koji prethodne godine nije išao od ruke ne bi li od Božića krenulo na bolje. 

3. Ne valja bos ići po slami, jer će ukućane boljeti noge, zato se odmah posle izuvanja navlače čarape na noge. U nekim djelovima Srbije vjerovalo se da će mladić i djevojka koji prespavaju na božićnoj slami tu noć sanjati osobu za koju će se udati, odnosno oženiti.

4. Na Badnji dan se ništa ne pozajmljuje iz kuće, a ako je šta ranije pozajmljeno, to se traži natrag, jer se ne valja da ono što pripada kući bude van nje na Božić.

5. Na ovaj dan žene bi trebalo da zaklapaju grebene, jer će se tako zvijerima zatvoriti usta.
6. Na Badnji dan i Božić ne valja da se vatra na ognjištu raspiruje duvanjem, da vjetar ne bi otresao pšenicu i da se stoka ne nadima od trave. Umjesto duvanja, vatra se raspiruje lisnatim granama.

7. Kada ukućani poliježu, baba ili neka druga starija žena zabode nož u vrata iznutra ili stavi glogov kolac iza vata i na njega objesi malo luka da bi se ukućani sačuvali od uroka, vještica i nečistih sila.

8. U nekim porodicama krompir nisu kuvali o Božiću da ne bi dobili čireve, a kod nekih je zabranjivano kuvanje pirinča “da se marva ne bi preko godine crvljala”, ili, po drugom objašnjenju, nisu ga kuvali “da vrane ne bi odnosile piliće”. Mnogi su pripremali sarmu. Međutim, neki je nisu kuvali za božićni ručak, da marva ne bi uginula, ili da prasići ne bi bili kilavi. U sjevernoj Bačkoj supu su morali da jedu svi ukućani jednom kašikom, a tek posle, svako iz svog tanjira, što je trebalo da simbolizuje slogu u porodici. U nekim selima je bilo zabranjeno jedenje viljuškama da živina ne bi čeprkala slamu.

9. Na Badnji dan uveče se stoka pospe solju, žitom i projom da bi se sačuvala od čini.

10. Posle večere poređaju se sve kašike uza zid po starješinstvu, pa čija preko noći padne, taj će umrijeti dogodine.

11. Za badnje veče krcaju se orasi. Svaki ukućanin razbije orah da vidi kakva mu je sreća te godine. Ako je jezgro oraha zdravo i jedro, biće dobra godina onome ko ga je iskrcao, ako ne, vjeruje se da će poboljijevati i da neće te godine imati sreće. Orasi se bacaju po uglovima sobe jer se vjeruje da će onda kvočka izvesti puno pilića. Posle večeri na Badnje veče se svi ljube da ovce čuvaju jaganjce.

12. Na Božić se ne valja se ni sa kim svađati jer će ljude cijele godine tjerati baksuz. Na Kosovu se vjerovalo da djevojka koja ne može da se uda treba na Mali Božić da prenoći u tuđoj kući, pa će odmah biti isprošena.

13. Običaj je u mnogim krajevima da se o Badnjoj večeri jede sa poda odn. slame koja je po podu rasuta. Badnja večera je u stvari gozba umrlim precima tj. prinošenje sakramentalne žrtve. Pokojni preci se na taj način pozivaju u kuću, u očekivanju da će pomoći. Zato im se prilazi bliže, zato im se hrana ne nudi na stolu, već dolje na slami, bliže njihovom domašaju. Zato dok se jede treba da vlada mir, tihi glasovi i mistična atmosfera.

14. Postoji vjerovanje, ali samo u selima, da ko prvi na Badnje veče vidi pregorjeli badnjak, taj će prvi vidjeti tele kada se krava oteli. Voda sa Badnje večere se stavlja ujutru kravama na vime da budu meke za mužu, a pasulj od Badnje večeri se zakopa u zemlju, da krtica ne kopa i uništava ljetinu u baštama.

15. U pojedinim mjestima, dio pepela koji je nastao od badnjaka se čuva da bi ga pomiješanog sa vodom pili protiv glavobolje ili kao zaštita životinja od bjesnila.

16. Na Badnji dan kada se svi poslovi završe, rastopi se u jednoj većoj šerpi ili tiganju mast, pa se u njoj ogledaju svi ukućani. Ko ne vidi svoju glavu, taj će dogodine umrijeti.

17. U nekim ovčarskim krajevima, čobanin na Badnji dan nosi pod jezikom kamičak, jer će se vuku tako skameniti vilice ako se približi stadu, pa neće moći da kolje ovce.

18. Ne valja na Badnje veče zaspati dok badnjak ne pregori, jer će ukućani umirati bez predznaka ili neviđeno.

19. I badnjak se sječe na poseban način – sjekirom ukoso sa istočne strane. Loš je znak ako se badnjak pri padu osloni na drvo do sebe umjesto da padne direktno na zemlju. Običaj je da se ostavi nešto na mjestu na kojem je nekad stajalo stablo. Tako se, u nekim krajevima, na panj ostavlja polovina pogače, dok se druga polovina pojede pri povratku kući, dok se negdje oko badnjaka obavija muška košulja.

20. Narodna meteorološka predviđanja na Badnji dan

– Ako na Badnji dan bude oblačno, biće rodna godina.

– Ako se na Badnji dan nakupi dosta pepela na badnjaku koji gori na ognjištu, vjeruje se da će zima biti jaka sa dosta snijega.

– Ako varnice iz badnjaka iskaču same iako niko ne džara po vatri, vjeruje se da će biti dosta meda.

dijaspora.news/penzioneri.me

Slične novosti

URA traži dopunu dnevnog reda Skupštine za povećanje srazmjernih penzija i dječijih dodataka
Novosti, Penzije, Treće doba
shares222 views

URA traži dopunu dnevnog reda Skupštine za povećanje srazmjernih penzija i dječijih dodataka

Ana Ana - apr 17, 2024

Poslanički klub Građanskog pokreta URA traži dopunu dnevnog reda V sjednice proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore sa predloženim izmjenama i dopunama Zakona o…

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Korisnicima srazmjernih penzija povećati primanja na 450 eura
Novosti, Penzije, Treće doba
shares373 views

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Korisnicima srazmjernih penzija povećati primanja na 450 eura

Ana Ana - apr 16, 2024

Poslanički klub GP URA danas je predao u skupštinsku proceduru prijedlog o izmjenama Zakona o PIO kojim će se prvi put omogućiti da…

KONATAR: URA će za korisnike srazmjernih penzija ponovo predložiti povećanje minimalne penzije na 450 eura, pošto je Spajićeva Vlada odbila to da učini
Novosti, Penzije, Treće doba
shares560 views

KONATAR: URA će za korisnike srazmjernih penzija ponovo predložiti povećanje minimalne penzije na 450 eura, pošto je Spajićeva Vlada odbila to da učini

Ana Ana - apr 15, 2024

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar podsjetio je da je Skupština Crne Gore 29. decembra 2023. godine donijela Zaključak kojim je…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci