DIREKTORICA DOMA STARIH U PODGORICI: Briga o starima treba da postane dobra praksa cjelokupnog društva (VIDEO)

Direktorka Doma starih u Podgorici, Jelena Šofranac, kaže za Portal Penzioneri.me da briga o starima treba da postane dobra praksa crnogorskog društva i da svi zajedno treba da radimo da seniori žive ispunjene i lijepe dane i da imaju dostojanstvenu starost.

To je svakako slučaj sa, za sada, 66 korisnika usluga Doma starih Podgorica, koji osim 24-časovne brige i njege, u svakom momentu imaju i lijepu riječ, ali i brojne aktivnosti u kojima uživaju.

Šofranac kaže da od 23. januara do danas imaju 66 useljenih korisnika, a da je trenutno kompletirano još 147 zahtjeva, te da se prijem novih stnara obavlja svakodnevno.

Ona podsjeća da je izgradnju Doma starih u Podgorici pratio veliki broj izazova, te da je nakon svečanog otvaranja u decembru prošle godine, licenca za pružanje usluga i smještaja dobijena u januaru.

Šofranac

“Naša je procjena bila, na osnovu interesovanja, da prvo otvorimo odjeljenje gerijatrije, gdje sada imamo najveći broj korisnika, a 20. februara smo zvanično otvorili odjeljenje demencije gdje trenutno imamo svega dva korisnika”, kaže Šofranac.

Ona je zainteresovanima poručila da ne postoji rok za predaju zahtjeva, već da je mogu predati kada je prikupe.

“Naš tim za prijem i otpust koji sačinjavaju socijalni radnik, psihološkinja, ljekar Doma i pravnik, pregledaju dokumentaciju i povratno inormišu zainteresovane ukoliko jepotrebna neka dopuna. Ukoliko je zahtjev potpun i prihvaćen, dogovaramo se o datumu prijema. Prijemi korisnika vrše se svakog radnog dana, dok nam vikendi služe za procjenu adaptacije korisnika”, kaže Šofranac. Naglašava da se osoblje Doma trudi da bude na raspolaganju korisnicima, da im pruže kompletnu brigu i njegu.

Prilikom samog prijema korisnika, kaže Šofranac, trude se da se upoznaju sa njihovim navikama i potrebama, i da bi u skladu s tim planirali različite aktivnosti.

Ona kaže da korisnici već sklapaju prijateljstva i poznanstva, te da svi korisnici koji su već smješteni “domaćinski” dočekuju nove.

KIC POP HOR OBRADOVAO STANARE DOMA STARIH: Priredili im koncert za pamćenje (VIDEO)

“Svakog dana im poneko poželi dobrodošlicu i uputi ih gdje se šta nalazi. Posebno mi je drago da to čine naši korisnici, zato što se vidi da oni ovo osjećaju kao svoj prostor, što je i cilj. Većina se i interesovala za dom upravo kako bi zadovoljili tu potrebu za druženjem, za pažnjom, da ne budu usamljeni i da osjećaju da su prihvaćeni takvi kakvi jesu. Trudimo se da ih povežemo, imaju prostor i za radno okupacionu terapiju, zajedno već izrađuju neke svoje ručne radove. Imamo druženja, izložbe, spremamo veliki koncert KIC POP hora u saradnji sa KIC-om”, kaže Šofranac. Dodaje da je u Domu starih već sada sve podređeno potrebama i željama staanara.

“Naš cilj da prije svega da naši stanari imaju dostojanstvenu staarost”, kazala je Šofranac.

U Domu starih do sada ima 147 kompletiranih zahtjeva za prijem, od kojih su neki na čekanju jer nisu otvorena sva odjeljenja Doma. Vlada, kako kaže, veliko interesovanje za odjeljenje palijativne njege.

“Ovo odjeljenje će biti otvoreno kada se stvore svi preduslovi, a odnose se na medicinsko osoblje koje nam je neophodno kako bismo mogli da garantujemo kvalitet uluge pogotovu kada je u pitanu briga i njega. Odluka je da postepeno popunjavamo Dom, a paralelno sa tim da povećavamo broj zaposlenih, kojih je trenutno 58”, kaže Šofranac. U narednom periodu biće potrebe za medicinskim sestrama, tehničarima i njegovateljicama.

“Trudimo se da adekvatno i biramo ljude koji će ovdje raditi, prije svega da procijenimo odnos sa korisnicima Doma, i to nam je najbitnije”, kaže Šofranac.

Kako postati stanar Doma starih 

Šofranac pojašnjava da je najniža cijena boravka u Domu starih 400 eura, ali da to ne znači da penzioneri sa nižim primanjima ne mogu dobiti smještaj.

“Svi korisnici se smještaju na dva načina – posredstvom centara za socijalni rad ili neposrednim ugovaraanjem sa samim domom. Za korisnike za koje se procijeni da ne mogu sami snositi troškove usluge i smještaja, javljaju se centrima gdje se procjenjuje njihova situacija i koliko oni mogu da učestvuju u plaćanju. Ukoliko ne mogu, ostatak nadomješta država”, kaže Šofranac.

Cijene zavise najviše od zdravstvenog stanja korisnika i obima njege koji im je potreban. Najmanja cijena, od 400 eura pokriva uslugu smještaja, tri obroka i dvije užine, uslugu održavanja higijene prostora gdje borave, i održavanja higijene njihovih lilnih stvari, odnosno vešeraja.

“Mimo toga, čime su najviše zadovoljni, je medicinska briga i njega. Na raspolagaanju su im svakodnevno, 24 sata, medicinske sestre i njegovateljice, imamo dva ljekara opšte prakse koji vode računa o njihovomo zdravstvenom stanju, imamo ljekare specijaliste koji dolaze po potrebi. Oni ističu da imamo i fizijatra koji ukonsultatciji sa našim fizioterapeutima prepisuje fizioterapije. Njima je veoma značajno da imamo i usluge psiho socijalne podrške, radno okupacione terapije, u svakom trentunku je tu neko od nas ko će adekvatno reagovati na različite situacije, i svakako se trudimo da njihovo slobodno vrijeme upotpunimo na kvalitetan način”, kaže Šofranac.

Ukoliko se, kako kaže, procijeni da budući korisnici imaju dovoljno finansijskih mogućnosti, ili da imaju najbliže srodnike koji su po zakonu dužni da učestvuju u troškovima, oni sklapaju ugovor direktno sa Domom.

“Cijene se razlikuju za, recimo, odjeljenje gerijatrije, gdje su naši korisnici samostalni u obavljanju svakaodnevnih aktivnosti, u odnosu na odjeljenju demnicije ili palijativne njege gdje im je potreban stalni nadzor i njega. Tamo je nešto skuplja cijena”, kaže naša sagovornica.

Dodaje da su korisnici najzadovoljniji upravo činjenicom da neko brine o njima 24 sata dnevno.

“Oni se šale i kažu – što je lijepo kad ne moram ništa da kuvam, da idem do prodavnice. Mi im pružamo i uslugu šopinga. Jednom nedjeljno pravimo spisak šta im treba iz prodavnice, naše koleginice idu u kupovinu i donesu sve što im je potrebno. Imamo multimedijalnu salu gdje zajedno provodimo vrijeme i gledamo filmove, imamo biblioteku koji i oni popunjavaju knjigama”, kaže Šofranac.

Plate zaposlenih u Domu starih su pokrivene iz državnog budžeta, dok je pokrivanje svih ostalih troškova na menadžmentu Doma starih.

Šofranac kaže da je u pitanju veliki objekat čije održavanje dosta košta, ali da su svi motivisani da sve teče besprekorno.

U tome, kako kaže, imaju i pomoć resornog ministarstva, Fonda PIO, društveno odgovornih kompanija i pojedinaca.

Šofranac naglašava da je Dom starih otvorenog tipa, te da su njihova vrata otvorena svima.

“Ne samo porodicama naših kroisnika, već svi koji žele da vide kako Dom funkcioniše mogu doći da nas posjete, obiđu, da porazgovaju sa njima, sa nama, i da svi zajedno kao društvo činimo maksimum da ovo ljudi ovdje provode lijepe dane, i da postane dobra praksa brige o starima”, zaključuje Jelena Šofranac.

V.M.