Isplata i rast penzija redovni, i srazmjerne penzije uskoro 450 eura

O tome kako će novine koje previđa Fiskalna strategija za period od 2024. do 2027. godine uticati na Fond PIO iz te institucije su za Portal RTCG kazali da je njenim Nacrtom predviđen nastavak rada Fonda na ustaljeni način uz obezbjeđivanje punog obima finansijskih sredstava potrebnih za redovnu isplatu penzija, što je, kako dodaju, i obaveza države koja je garant za isplatu prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Napominju da se u poglavlju 1.1. – Fiskalni okvir sa projekcijama za period za period od 2024. do 2027. godine, govori o smanjenju stope doprinosa za PIO na teret zaposlenog sa 15 odsto na 10 odsto, kao i o ukidanju stope od 5,5 odsto na teret poslodavca.

“Navedena mjera značajno će uticati na ostvarivanje prihoda od doprinosa, iz kojih se Fond dominantno finansira. Postojeća stopa od 20,5 odsto smanjuje se na 10 odsto, što znači smanjenje doprinosa za 50 odsto”, navode iz Fonda PIO.

U dijelu 1.2. – Uticaj smanjenja doprinosa na penzijsko i invalidsko osiguranje na penzioni sistem Crne Gore i prava iz penzionog osiguranja, kako su naveli, potvrđuje se da će se “dio prihoda neophodnih za izmirenje obaveza za penzije finansirati iz opštih prihoda budžeta, kao i da obračun penzija za postojeće i buduće penzionere ostaje nepromijenjen, budući da se osnovica za obračun penzije usljed smanjenja doprinosa ne mijenja”.

“Planiranom strategijom ne predviđaju se nikakve promjene u dinamici isplate penzija, koja se vrši 20. u mjesecu za mjesec koji mu prethodi. Takođe, način usklađivanja penzija ostaje isti, te penziona davanja rastu po osnovu redovnog usklađivanja, u skladu sa prosječnom zaradom i rastom potrošačkih cijena, u skladu sa Zakonom o PIO”, kazali su iz Fonda PIO za Portal RTCG.

Ističu da su u februaru 2023. godine pokrenuli inicijativu za izmjenu Zakona o PIO u pogledu odredbi koje se tiču korisnika srazmjernih penzija, na način da im se vrši isplata do iznosa od 450 eura, ukoliko njihova ukupna primanja iz Fonda PIO Crne Gore i iz fondova drugih država ne prelazi taj  iznos.

“Prema informacijama kojima raspolažemo, može se očekivati da će doći do odgovarajuće promjene zakona, u cilju regulisanja primanja ove kategorije korisnika”, istakli su.

Što se tiče najavljenog povećanja penzija u januaru naredne godine, kako navode, procjenjuje se da će penzije u 2025. godini, po osnovu primjene formule za usklađivanje penzija (rast zarada i procijenjena inflacija), porasti za 7-8odsto, odnosno u nominalnom iznosu prosječno 50 eura.

“Shodno Zakonu o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, ovaj dokumet o fiskalnoj strategiji je dokument na osnovu kojeg se priprema Budžet Crne Gore za 2025. godinu. Fond će na osnovu smjernica fiskalne politike i na osnovu makroekonomskih pokazatelja, pokazatelja rasta bruto zarada i rasta potrošačkih cijena planirati izdatke Fonda, koji će obezbijediti isplatu penzija u projektovanom obimu”, kazali su iz Stručne službe Fonda PIO.

Napominju i da je Predlogom Fiskalne strategije predviđeno da će” državni budžet biti uskraćen za 180 do 200 miliona eura po osnovu smanjenja doprinosa za PIO”.

“Takođe, predviđene su mjere Vlade Crne Gore, koje će uticati da državni budžet dio prihoda po tom osnovu nadomjesti povećanjem bruto osnovice za obračun (povećanjem minimalne zarade sa 450 na 600 eura, kao i povećanjem zarade sa 450 na 800 eura, u zavisnosti od školske spreme), smanjenjem sive ekonomije na tržištu rada usljed smanjenja poreskog opterećenja za poslodavce i povećanjem stope zaposlenosti i zarada”, navode iz Fonda.

O tome da li će usljed smanjenih izdvajanja za Fond biti manje penzije budućim penzionerima ako smo do sada izdvajali duplo više za buduću penziju a imajući u vidu i da crnogorsko društvo stari pa se očekuje da 20 do 25odsto sada zaposlenih u narednom periodu uđe u penzioni sistem iz Fonda su odgovorili: “Potrebno je imati u vidu da se bruto zarada zaposlenog (budućeg penzionera), na osnovu koje se vrši obračun penzije u skladu sa zakonom o PIO, ne smanjuje. Zakon o PIO propisuje način izračuna penzija, koji zavisi prevashodno od dužine radnog staža i visine bruto zarade”.