Napaćena Bosna prestigla “regionalnog ekonomskog tigra” Crnu Goru

Zbog smanjenja poreza i doprinosa, u ratu razrušena i politički nestabilna Bosna i Hercegovina prestigla je po prosječnoj stvarno isplaćenoj zaradi Crnu Goru – lidera po ekonomskom rastu u regionu.

To se dogodilo jer vlasti u BiH godinama konstantno smanjuju poreze, dok se u Crnoj Gori opterećenja za poslodavce samo povećavaju.

Prema istoj metodologiji, prosječno stvarno isplaćena neto-zarada u Crnoj Gori iznosi 432 eura, saopšteno je prošle sedmice iz Poreske uprave na pitanje poslanika Milutina Đukanovića (DF), dok je u Republici Srpskoj 457, a u Federaciji BiH 467.

Ogromno iseljavanje mladih iz BiH, navelo je poslodavce u toj državi da povećavaju zarade, kako bi pokušali da ih zadrže, a vlasti da smanjuju poreze i doprinose i tako da veće podsticaje poslodavcima.

Unija poslodavaca iz Banjaluke nedavno je uradila studiju čiji je zaključak da značajan broj mladih ne bi odlazio ako bi u mjestu življenja mogao da zaradi minimum 500 eura, nakon čega su predložili Vladi tog entiteta šta treba da uradi kako bi mogli da povećaju zarade zaposlenima.

Vlada tog entiteta je prije deset dana usvojila predlog zakona o podsticajima u privredi, koji predviđa podsticaje za poslodavce koji povećaju plate radnicima. Ako je startna plata zaposlenog veća od 550 maraka (280 eura), poslodavcu će biti vraćeno 70 odsto doprinosa koje uplati za povećani iznos zarade.

Ako je startna zarada zaposlenom manja od tog iznosa, procenat povraćaja dažbina iznosiće 30 odsto. Odnosno, što poslodavac više poveća zaradu zaposlenom, dobiće veći procenat povrata dažbina. Minimalna zarada u tom entitetu je 224 eura.

Poslodavci iz drugog entiteta – Federacije BiH, sada traže nove slične povlastice i od svoje Vlade.

Iz Unije poslodavaca RS očekuju da će se nakon stupanja na snagu tog propisa prosječna neto isplaćena zarada povećati na oko 500 eura.

U RS su već smanjivali dažbine proteklih godina, a najznačajnija dosadašnja povlastica za poslodavce je uvođenje neoporezivog dijala zarade koji sada iznosi 550 maraka (255 eura).

U Crnoj Gori su poslodavcima proteklih godina povećavali doprinos na zdravstveno osiguranje, porez na zaradu iznad prosječne, uveli sa lokalnog nivoa razne takse i naknade, a na njihove teže poslovanje uticao je i rast PDV-a, akciza, struje i goriva.

Vlada je tek sada uz povećanje minimalne zarade sa 193 na 222 eura, odlučila da od 1. jula poslodavcima, kao nadoknadu tog troška, smanji doprinos na zdravstveno osiguranje sa 4,3 na 2,3 odsto bruto-zarade. Na prosječnu zaradu to bi bilo smanjenje od 16 eura.

Crna Gora jedina u regionu nema neoporezivi dio zarade, što poslodavci traže već godinama.

Iz Unije poslodavaca Crne Gore “Vijestima” su kazali da Vlada mora hitno i značajno smanjiti poreze i doprinose na zarade jer su te dažbine najveće u regionu, značajno opterećuju privredu i onemogućuju povećanje zarada zaposlenima.

Sve to, kako kažu, može uticati na porast odliva mlade radne snage, dok je sada sve manje radnika iz regiona koji dolaze u Crnu Goru kao što je bilo proteklih godina.

“Unija poslodavaca Crne Gore već dugi niz godina insistira na fiskalnom rasterećenju privrede, naročito na dijelu koji se tiče umanjenja troškova rada. Posmatrajući zemlje regiona, možemo konstatovati da su upravo u ovom dijelu crnogorski poslodavci najopterećeniji, pa samim tim postoji prostor da se adekvatnom intervencijom donosioca odluka djeluje na način što bi se opterećenja smanjila, što bi, sigurni smo, imalo više pozitivnih efekata i na razvoj privrede i na tržište rada”, kazao je “Vijestima” Filip Lazović, iz sekretarijata Unije poslodavaca.

Crna Gora jedina u regionu nema neoporezivi dio zarade, što poslodavci traže već godinama

On navodi da se uvođenje neoporezivog dijela zarade može primijeniti i u Crnoj Gori, što bi bilo značajno za sve i da će nastaviti da se zalažu za njegovo usvajanje.

“Neophodnost pomenutih mjera treba naročito posmatrati u svjetlu činjenice da crnogorska ekonomija mora jačati kako bi dostigla željeni nivo konkurentnosti na putu ka Evropskoj uniji, kao i opasnosti da, usljed otvaranja granica, naši građani masovno počnu prihvatati atraktivnije ponude za radni angažman u nekoj od zemalja EU, što je izazov sa kojim se, između ostalih, suočavaju novije članice poput Hrvatske, Bugarske i Rumunije. Takođe, smanjenje troškova rada dovelo bi do većeg obuhvata poreskih obveznika u privredi, što bi istovremeno rezultiralo većim budžetskim prilivom po ovom osnovu i ujedno smanjenjem stope sive ekonomije, imajući u vidu činjenicu da sivu ekonomiju dominantno uzrokuje nemogućnost obveznika da ispuni sve ono što od njega zahtijevaju pozitivni propisi”.

Lazović kaže da se mjere slične onima u BiH mogu primijeniti i u Crnoj Gori i da su potrebne.

“Rješenje koje će se u narednom periodu implementirati u Republici Srpskoj jedan je od načina kako se konkretnim mjerama može intervenisati na ekonomske tokove unutar zemlje, sa posebnim akcentom na podizanje nivoa zarada, a samim tim i na ekonomski standard građana, pri čemu se, kroz povraćaj dijela uplaćenih poreza i doprinosa, pokazuje senzibilitet na ono što su potrebe realnog sektora. Posebno je važno napomenuti da se ova mjera nadovezuje na već postojeći neoporezivi dio zarade u iznosu od oko 250 eura. U Uniji poslodavaca smatramo da su mjere usmjerene na rasterećenje privrede neophodnost i da se moraju usvajati i sprovoditi bez dodatnog odlaganja, jer u suprotnom ulazimo u rizik da se nastave negativni trendovi koji se tiču održivosti crnogorskih preduzeća, a koji se manifestuju kroz ogroman broj preduzeća sa blokiranim računima i visoku stopu nezaposlenosti”.

U Crnoj Gori se nijedna institucija ne bavi problemom odlaska mladih, niti to vlast priznaje kao problem. Novi talas odlaska mladih iz Crne Gore mogao bi krenuti početkom naredne godine, kada u Njemačkoj, jednom od najčešćih destinacija za novi život, počinje primjena novog zakona o radu koji pojednostavljuje zapošljavanje stranaca.

Vlada RS: Moramo smanjiti poreze i povećati plate jer mladi odoše

Iz Vlade RS “Vijestima” su kazali da je predlog zakona uvojen i da se nalazi na tehničkom usklađivanju, nakon čega će biti poslat Skupštini na razmatranje. Početak primjene planiran je za 1. jul ove godine.

“Razlozi za donošenje ovog Zakona sadržani su u potrebi unapređenja poslovnog okruženja, kojim bi se stvorile pretpostavke za povećanje plata u realnom sektoru, privlačenje domaćih i stranih ulagača u privredu, što bi za cilj imalo privredni rast i dodatno zapošljavanje. ​Trenutna visina plata na tržištu rada u realnom sektoru i međunarodna kretanja uzrokuju migracije radnika iz Republike Srpske, a što ima negativan uticaj i na produktivnost i konkurentnost privrednih subjekata. S obzirom na ove okolnosti pristupilo se izradi Zakona o podsticajima po hitnom postupku kako bi se što hitnije djelovalo u pravcu povećanja plata radnika”.

Osim smanjenja dažbina ako poslodavci povećaju zarade, zakon predviđa i uvođenje novih podsticaja za direktna ulaganja, odnosno direktne dotacije i poreske olakšice za poslodavce koji “investiraju u nove poslovne djelatnosti, proširenja postojećih kapaciteta ili proširenja proizvodnje na nove proizvode i proizvodne procese, kao i pribavljanje imovine direktno povezane sa privrednim društvom koje je prestalo sa radom ili bi prestalo sa radom, ako ne bi bilo kupljeno od trećeg lica po tržišnim uslovima, a kojima se može pružiti i podrška zapošljavanju”.

Nezaposlenost u RS je na istorijskom minimumu nakon rata i iznosi prema anketnoj metodi 17,2 odsto, upravo zbog toga što veliki broj nezaposlenih odlazi u inostranstvo. Prema istoj metodi, nezaposlenost u Crnoj Gori iznosi 16,1 odsto.

Javni dug Crne Gore 65 odsto BDP-a, a u BiH 33 odsto

Crnogorski sindikati i poslodavci su sa Vladom tri godine pregovarali da bi na kraju dobili simbolično povećanje minimalne zarade i smanjenje doprinosa.

Vlada se pravdala da ne može da ponudi više zbog konsolidacije javnih finansija i visokog javnog duga.

Javni dug Crne Gore na kraju prošle godine iznosio je tri milijarde eura, umanjen za iznos depozita, što je 65 odsto procijenjenog BDP-a.

Vijeće ministara BiH je nedavno saopštilo da javni dug te države (računajući sve nivoe vlasti) iznosi 11,2 milijarde maraka, što je 5,72 milijarde eura, ili 33 odsto BDP-a.

Iz Vlade Crne Gore visok javni dug pravdaju gradnjom dionice auto-puta od 42 kilometra, čiji trošak u ovom iznosu javnog duga vrijedi 520 miliona eura.

U BiH je do sada izgrađeno 120 kilometara auto-puteva koji su u upotrebi, a u raznim fazama izgradnje je još oko 50 kilometara.

Iz Vlade RS kažu da prethodne povlastice poslodavcima u privredi nisu uticale na smanjenje prihoda budžeta jer je rastao broj zaposlenih i promet, pa to ne očekuju ni sada. Navode da su sada i prinuđeni na ovaj korak jer zbog odlaska radnika prijeti kolaps građevinarstvu, turizmu i prerađivačkoj industriji.