TREĆE DOBA: Zdrava ishrana posle 60. godine

Pet obaveznih obroka

Usled umanjenog bazalnog metabolizma i manje fizičke aktivnosti stariji ljudi se često ugoje. S druge strane, gubitak zuba i otežano varenje kod nekih mogu da dovedu i do gubitka tjelesne mase. Za starije osobe karakterističan je i gubitak apetita. Razlog može biti depresivno stanje, ali je veoma često posledica uzimanja određenih ljekova. Upravo kod njih neadekvatna ishrana može dovesti do pothranjenosti, dijabetesa, raznih kardiovaskularnih oboljenja, reumatiskih bolesti, osteoporoze…

Međutim, svejedno što su potrebe organizma, naročito kod gubitka apetita, manje, broj obroka, kako napominju nutricionisti, nikako ne treba da se smanjuje. Poželjno je dnevnu količinu hrane rasporediti u pet obroka: tri glavna obroka (doručak, ručak i večera) i dvije užine. Obroci treba da budu raspoređeni u pravilnim razmacima.

Šta vam je sve potrebno na tanjiru

Voće – fokusirajte se na cijele svježe plodove više nego na sokove. Za više vitamina i vlakana jedite oko dve porcije svaki dan.

Povrće – boja je veoma važna u ovoj kategoriji. Izaberite tamno povrće bogato antioksidansima, lisnato zeleno povrće poput spanaća i brokolija ili narandžasto i žuto poput šargarepe i tikvica. Dvije-tri porcije raznovrsnog povrća značajno će potpomoći funkcionisanje vašeg organizma.

Kalcijum – održavanje zdravlja vaših kostiju zavisi od adekvatnog unosa kalcijuma radi spriječavanja osteoporoze i zaštite od preloma. Starije osobe treba da uzimaju oko 1.200 mg kalcijuma svakog dana putem mlijeka, jogurta i sira.

Žitarice – budite mudri sa unosom ugljenih hidrata i odaberite cijela zrna žitarica sa više vlakana i vitamina. Potrebno je da pojedete 170-200 g svakog dana.

Proteini – starijim osobama je potrebno oko 0,5 grama po kilogramu tjelesne težine. Računica je jednostavna: prepolovite svoju težinu i saznaćete koliko grama vam je potrebno. Ženi od 80 kg potrebno je oko 40 g proteina dnevno. Porcija tunjevine, na primer, sadrži oko 40 grama proteina. Mijenjajte vrstu proteina s ribom, pasuljem, graškom, orašastim plodovima, mlijekom, jajima, sirom…

Nije lako ali je efikasno

Organizam se nakon tolikih godina života navike na tešku hranu, a kada prestanete da je jedete, možete se osetiti tromo i sporo. Evo kako da steknete zdrave navike u ishrani:

– Smanjite so da biste spriječili zadržavanje vode i visok krvni pritisak. Potražite proizvode sa oznakom „nizak procenat soli“ i začinite jela bijelim lukom i drugim začinima umjesto soli.

– Dodajte vlakna da izbegnete zatvor, smanjite rizik od hroničnih bolesti i produžite sitost. Vlakima su bogate namirnice poput sirovog voća i povrća, cijelih zrna žitarica i mahunarki.

– Izbjegavajte loše ugljene hidrate koje sadrži hrana poput bijelog brašna i rafinisanog šećera… Za više energije i dobar nivo šećera u krvi odaberite dobre ugljene hidrate poput žitarica, voća i povrća.

– Obratite pažnju na skriveni šećer koji može sadržati hrana poput hleba, kesica supe i konzervisanog povrća, umaka, krompir-pirea, brze hrane, kečapa… Odlučite se za svježe ili smrznuto povrću umesto konzervisanih proizvoda.

– Kuvajte pametno – najbolji način da pripremite povrće je na pari ili u maslinovom ulju koje čuva hranljive sastojke.

– Stavite pet boja na tanjir – to je savet iz japanske kuhinje. Voće i povrće bogato bojama istovremeno je bogato i hranljivim sastojcima.