KAD PREĐETE PEDESETU: Ovako se morate hraniti da se ne biste ugojili ili razboljeli!

Godinama se ne mijenja samo naš izgled, već i metabolizam koji se usporava, a tijelo gubi mišiće i koštanu masu zbog čega bi starije osobe trebale povesti računa o prilagođavanju ishrane svojim godinama, podsjećaju njemački nutricionisti

Koje bi namirnice i koliku količinu hrane starije osobe svakodnevno trebale unositi u organizam više zavisi od nivoa njihove aktivnosti nego o životnoj dobi.

“Nema nekog opšteg pravila”, kaže dr. Ulrike Grohman, specijallista za ishranu osoba treće životne dobi.

Kod njih postoji opasnost od pojave malnutricije zbog tjelesnih, psiholoških, socioloških i ekonomskih promjena koje obilježavaju proces starenja. Iako je učestala, malnutricija u starijih osoba često izostaje kao dijagnoza i rijetko se liječi.

Proces starenja uzrokuje promjene u sastavu tijela, uključujući smanjenje mišićne mase i povećanje masnog tkiva. Specifično obilježje starije životne dobi je sarkopenija ili gubitak mase skeletnih mišića, koja rezultira smanjenjem mišićne snage.

Da li je organizmu potrebno manje energije u starijoj životnoj dobi?

Energetski unos niži je kod osoba starije dobi. Dnevne energetske potrebe smanjuju se za 10 posto u dobi od 51 do 75 godina, a nakon toga smanjuju se za još 10 posto po deceniji.

Oko pedesete tijelo godišnje počinje gubiti jedan ili dva posto mišićne mase. Kod muškarca starijeg od 65 godina bazalna metabolička stopa, odnosno količina kalorija što je tijelo troši u stanju mirovanja da bi održalo vitalne funkcije organizma, za 300 je kalorija dnevno niža od one kod dvadesetpetogodišnjaka. To je otprilike količina energije koju organizam dobije iz tri banane.

“S obzirom na to da su stariji ljudi najčešće i fizički manje aktivni, dnevno im je potrebno i 600 kalorija manje”, kaže Grohman, napominjući da će osobe treće životne dobi koje nastave s istim prehrambenim navikama s vremenom dobiti na težini.

Osobe koje oduvijek jedu izbalansirane obroke u starijoj životnoj dobi neće morati bitnije da mijenjaju svoje navike, ali i oni će morati da uvedu neke manje promjene.

“Istovremeno, organizmu je potrebna jednaka količina vitamina i minerala, zbog čega bi starije osobe trebale konzumirati hranu bogatu hranjivim sastojcima, na primjer hljeb od celog zrna žitarica umjesto bijelog hljeba”, podseća dr Grohman.

Šta učiniti kad se smanje fizičke sposobnosti?

Starije osobe bi trebale obavljati same onoliko poslova koliko mogu.

“Ako kupite manju količinu namirnica, moraćete nositi manje teške vrećice, a istodobno ćete se redovno kretati”, kaže Ričard Holtorf iz njemačkog Udruženja nutricionista.

Onima koji imaju poteškoća sa žvakanjem, Holtorf preporučuje korištenje kućanskih aparata kojima će usitniti hranu.

“Naravno, ne savjetuje se miksanje baš svih vrsta namirnica jer rezultat često nije baš uspješan ni ukusom ni izgledom”, kaže dijetetičarka Margret Morlo te podsjeća da posjeta stomatologu često riješava problem sa žvakanjem hrane.

Da li su dodaci ishrani dobra zamisao?

Osobama koje se uravnoteženo hrane, dodaci ishrani nisu potrebni.

“Ne savjetuje se uzimanje suplemenata u kapsulama kao mjera opreza jer prevelika količina kod osoba treće životne dobi može biti štetna”, upozorava Morlo te dodaje da se jedino iz krvnog testa koje će sprovesti ljekar može odrediti nedostaju li organizmu neki vitamini ili minerali.

“Starije osobe redovno moraju da provjeravaju nivo vitamina D u organizmu, kao i količinu kalcijuma, jer su izuzetno važni za zdravlje njihovih kostiju”, dodaje dr Grohman.

Kako znati da je količina unesene tečnosti dovoljna?

Ričard Holtorf kaže da bi starije osobe dnevno u organizam trebale uneti oko litru do litru i po tečnosti, uključujući čaj i kafu.

“Napitak za čitav dan može se pripremiti ujutro, naročito kada su posrijedi zaboravne osobe. Druga je mogućnost postaviti napitke na razna mjesta u domu, kako ne bi bilo potrebe za stalnim odlascima u kuhinju”, savetuje Holtorf.

penzioneri.me/kupujtesigurno.com