Udruženje penzionera: Preispitati adekvatnu primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju za usklađivanje penzija

Udruženje penzionera Crne Gore uputilo je dopis ministru socijalnog staranja, brige o porodici Damiru Gutiću i direktoru Fonda PIO Vladimiru Drobnjaku sa molbom da se preispita adekvatna primjena Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju vezeno za usklađivanje penzija.

Kako su naveli u saopštenju, obratili su se sa molbom da u skladu sa važećom zakonskom regulativom koja uređuje funkcionisanje ovih institucija, provjere da li Fond PIO postupa u skladu sa Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju.

“Naime, mi smatramo da Fond PIO u kontinuitetu ne poštuje, između ostalog, jednu od ključnih odredbi navedenog zakona, a koja se odnosi na primjenu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, čl. 58, konkretno, vezano za usklađivanje penzija. I pored toga što smo čelnike Fonda više puta u pismenoj formi upozoravali da ne poštuju Zakon, to je bio slučaj i kod posljednjeg usklađivanja penzija na dan 1. januar 2025. godine, gdje je Fond PIO nastavio sa donošenjem nezakonite odluke, čime se direktno ugrožava životni standard penzionera kao najbrojnije grupacije građana Crne Gore”, istakli su.

Pri tome, kako su kazali, kada je u pitanju navedena “svjesno učinjena prevarna radnja”, evidentna je čudna koincidencija da u toma učestvuju tri državne institucije (organizacije): Monstat; Poreska uprava i Fond PIO.

“Monstat, kako je to utvrđeno vlastitim godišnjim programom rada, ne preuzima podatke o zaradama zaposlenih direktno od Poreske uprave, tako da je predviđena pozicija na sajtu Monstata gdje su trebalo da budu saopšteni ti podaci u odjeljku “administrativni podaci”, ostala praznina, koja je ove godine brisana”, naglašavaju.

Prema njihovim riječima, metodologija na bazi koje je Monstat nastavio da prikuplja podatke je zastarjela jer se broj privrednih subjekata u međuvremenu povećao više puta, te uzorak više nije kvalifikovan.

“Pri tome, obuhvat je nepotpun, s tim da način na koji Monstat dostavlja obrazac „RAD 1“ preduzećima nije prikladan, a veoma mali broj preduzeća dostavlja podatke, koji i kada ih dostave često nisu tačni, i ne odražavaju stanje iz finansijskih iskaza. U prilog tome da se, kada je riječ o „metodologiji koju primjenjuje Monstat“ , radi o potpuno nepotpunim i netačnim podacima koje služe kao podloga za utvrđivanje iznosa prosječnih zarada pokazuju sljedeći pokazatelji1 : od ukupnog broja preduzeća u Crnoj Gori u 2023. godini svega 69 odsto ih je predalo finansijske iskaze Poreskoj upravi; od toga 23 odsto preduzeća je predalo netačne finansijske iskaze; šest odsto preduzeća nisu uopšte navela podatke o prosječnim zaradama”, tvrde iz Udruženja penzionera.

Kako su dodali, obuhvat uzorkom na koji se poziva Monstat nije uključena grupacija preduzeća do 10 zaposlenih koja u ukupnom broju privrednih subjekata učestvuju sa 93,8 odtso; koja zapošljavaju 71.402 zaposlena i ostvaruju ukupan prihod u iznosu od 2.497.470.047 eura.

“Konačno, što ukupnu stvar čini posve apsurdnom, što je najblaži izraz za opis navedene situacije, Monstat u svojim saopštenjima ne koristi važeću klasifikacija privrednih subjekata propisanu Zakonom o računovodstvu”, navode.

Kako su kazali, u smislu prethodno navedenog, posve haotičnog stanja, koje ne samo da je na štetu penzionera, već i drugih državnih institucija koje koriste podatke Monstata koji se odnose na broj zaposlenih i njihove prosječne zarade, jedina institucija koja raspolaže sa pouzdanim i ažurnim podacima je Poreska uprava kojoj se redovno dostavljaju finansijski iskazi.

“Ovi podaci se, iz nama nepoznatih razloga, ne koriste kako od strane Monstata, tako i drugih institucija. Nadalje, Fond PIO nakon što dobije podatke od Monstata, inače netačne, na toj osnovi pravi novu grešku jer i pored naših upozorenja nastavlja da pogrešno, mimo Zakona, utvrđuje stope rasta ili opadanja kada su u pitanju zarade zaposlenih, čime se istrajava na netačnosti koja rezultira značajno manjom stopom rasta zarada za potrebe usklađivanja penzija, dakle u pitanju je čista prevara”, poručuju iz Udruženja penzionera.

Konačno, kako naglašavaju, bez obzira što je navedeno teško osporiti, u prilog tome da Monstat javnosti, dakle prvenstveno Fondu PIO, servira netačne podatke svjedoči i izjava premijera Milojka Spajića koju je ovih dana dao na panelu na Ekonomskom fakultetu u Podgorici, gdje je više puta kazao da su podaci Monstata netačni.

“Dakle, na osnovu netačnih podataka Monstata, te pogrešnom primjenom odredaba Zakona o Fondu PIO, član 58; Upravni odbor Fond PIO je “utvrdio” da se usklađivanje penzija na dan 1.
januar 2025. godine treba izvršiti na osnovu stope rasta od 6,85 procenata. Za razliku od navedenog obračuna Fonda PIO, na bazi podataka iz zvaničnih saopštenja Monstata (mada pogrešnih), ali dosljedno primjenom Zakona (čl.58) utvrđuje se značajno veća stopa rasta kojom bi trebalo da se povećaju penzije na dan usklađivanja, što je prikazano Slijedi izvod iz Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju: član 58 koji se odnosi na usklađivanje penzija na određeni datum, ovaj put konkretno 1. januar 2025. godine”, naveli su u saopštenju.

Zakon o penzijskom i invalidskom osiguranju V USKLAĐIVANJE Član 58

“Vrijednost penzije za jedan lični bod usklađuje se od 1. januara, 1. maja i 1. septembra tekuće godine, na osnovu statističkih podataka, sa kretanjem potrošačkih cijena i prosječnih zarada
zaposlenih na teritoriji Crne Gore u prethodna četiri mjeseca u odnosu na četiri mjeseca koja im prethode, i to: – u procentu koji predstavlja zbir 75 procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 25 odsto rasta, odnosno pada zarada ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena veća od stope promjene indeksa zarada, ili jednaka toj stopi; – u procentu koji predstavlja zbir 25 odsto rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i 75 procenta rasta, odnosno pada zarada ako je stopa promjene indeksa potrošačkih cijena manja od stope promjene indeksa zarada”, pojasnili su.

Kako su dodali, usklađivanje penzije vrši se u roku i na način iz stava 1 ovog člana.

“Izuzetno od st. 1 i 2 ovog člana, ako bi procenat koji predstavlja zbir procenta rasta, odnosno pada potrošačkih cijena i procenta rasta, odnosno pada zarada iz stava 1 ovog člana doveo do negativnog usklađivanja, vrijednost penzije za jedan lični bod i penzije se ne usklađuju. Opšti akt o usklađivanju penzija i vrijednosti penzije za jedan lični bod iz st. 1 i 2 ovog člana donosi Fond”, kazali su.

Prema njihovim riječima, ovaj član Zakona nedvosmisleno propisuje: da se usklađivanje odnosi na kretanje (pad ili rast) prosječnih cijena i prosječnih zarada posljednjeg četvoromjesječja u odnosu na prethodno četvoromjesječje a ne neki drugi period.

“Da se primjenjuje navedeni procentualni iznos zavisno od tempa rasta potrošačkih cijena i prosječne zarade. Podrazumijeva se da se svi zakonski propisi tumače svrsishodno, u ovom slučaju fer usklađuju penzije, i u dobroj namjeri, a ne da se „vlastitim tumačenjem“ obesmišljava Zakon na štetu građana. Pri tome se Zakonom o Fondu PIO ne propisuje nikakvu posebna kalkulaciju (metodu) vezano za kretanje cijena ili zarada u uporednim četvoromjesječjima. Iz stoga jasno slijedi da je jedino moguća metodologija obračuna rasta potrošačkih cijena i prosječnih zarada ona, koja je prilikom izračunavanja stope rasta, odnosno pada, jedino poznata i moguća u statistici”, poručuju.

Kako su dodali, “način” na koji je izvršeno obračun procenta kako je to svojom odlukom, a na osnovu netačnih podataka pribavljenih od strane Monstata, Upravni odbor Fonda PIO donio je odluku kojom se utvrđuje procenat od 6,85 odsto.

“Za razliku od toga, slijedi obračun usklađivanja penzija na dan 1. januar 2025. g. (primjena čl. 58) koja se odnosi na poslednja četiri mjeseca 2024. god. u odnosu na prethodna četiri mjeseca po jedino mogućoj metodologiji obračuna kretanja prosječnih zarada i cijena; tj. rasta ili pada: obračun koeficijenta rasta bruto zarada u septembru, oktobru, novembru i decembru: 1,021 x 1,031 x 1,041 x 1,018 = 1,1155. Stopa rasta zarada u period 1. septembar 2024.g. – 31.decembar 2024. g. u odnosu na kraj prethodnog četvoromjesječja je 11,55 odsto”, istakli su.

Iz Udruženja penzionera pojašnjavaju da primjena člana 58 Zakona: 0,75 x 1,1155 = 8,36 odsto.

“Primjena člana 28: porast cijena je sa negativnim predznakom, pa ne ulazi u konačan zbir. U konačnom rast iznosi 8,36 odsto kojim se usklađuju penzije. Dakle, dosljedna primjena člana 58 Zakona pokazuje da usklađivanje penzija na dan 1. januar 2025. godine znači primjena stope rasta od 8,36 procenata. Na naš zvaničan dopis kojim smo zatražili da nam Fond PIO pojasni kako su dosljednom primjenom Zakona o Fondu PIO utvrdili procenat u visini od 6,85 procenata, dobili smo odgovor u kome je izostalo traženo pojašnjenje, već su nas, moglo bi se reći, prilično neozbiljno za zvaničnu komunikaciju, uputili da “pogledamo” sajt Monstata”, naglasili su.

Međutim, kako dodaju, to nije jedina materijalna šteta koja se u kontinuitetu nanosi građanima Crne Gore, jer je i važeće zakonsko rješenje uređeno tako da i kada se ispravno utvrdi stopa usklađivanja, zbog kašnjenja isplate penzije, penzioneri gube značajan dio koji im pripada.

“Tako, zbog toga što je obračun usklađivanja penzija Zakonom propisan na dan 1. januar, ali da se nakon toga čekaju saopštenja Monstata o kretanju (porastu) zarada i cijena za protekla četiri mjeseca sve do kraja januara, te da se isplata iznosa koji se odnosi na usklađivanje penzija vrši uobičajeno sa zakašnjenjem, tj. tek oko 20. februara, time penzioneri realno za tih 50 dana gube 41,6 procenata od utvrđene stope od 8,36, čime realna stopa usklađivanja opada i iznosi svega 4,88 procenta”, navode.

Konačno, kako su poručili, nakon prispijeća odgovora i namjera o ispravci navedenog obračuna, budući da je prethodno predočeno ponašanje navedenih institucija nezakonito, preduzećemo dalje
aktivnosti na zaštiti zakonitosti i ljudskih prava penzionera.

“Naime, ne očekujemo ništa više, osim da se tumačenje i primjena Zakona provodi u korist, a ne na štetu penzionera i time izbjegnu nelogičnosti, nepravda i nenaučan način. Zato apelujemo na kompetentnost u radu institucija”, zaključili su.

Dopis je dostavljen: Zaštitniku ljudskih prava i slobode Siniši Bjekoviću, direktoru Agencije za sprečavanje korupcije Dušanu Drakiću, predsjedniku Senata Državne revizorske institucije
Nikoli Kovačeviću, direktor Poreske uprave Crne Gore Sava Laketić.