UNIJA SLOBODNIH SINIDKATA: Ustavni sud da preispita odluku o penzijama, na udaru hiljade ljudi

Unija slobodnih sindikata najkasnije do sjutra uputiće inicijativu Ustavnom sudu da preispita odluku po kojoj će zaposleni od sada moći da ostvare pravo na penziju isključivo ukoliko imaju 40 godina staža. Ako Ustavni sud ne uvaži inicijativu Unije, ta sindikalna organizacija u najkraćem roku predložiće novom sazivu Parlamenta izmjene zakona o Penzijskom i invalidskom osiguranju. 

“Međutim zbog važnosti ovog pitanja i uticaja na više hiljada građana, nećemo beskonačno čekati na odgovor Ustavnog suda o tome da li će na ponovno odlučivanje povući ovo rješenje i o njemu organizovati javnu raspravu, već planiramo naredne akcije. Kontaktiraćemo poslaničke klubove, kao i resorno ministarstvo nove Vlade, kako bi u slučaju da Ustavni sud odbije našu inicijativu i pošalje ovakvu odluku Službenom listu, odmah reagovali usvajanjem izmjena Zakona o Fondu PIO kako bi se ova norma vratila u pravni sistem”, kazao je genralni sekretar Unije Srđa Keković.

Ustavni sud je u četvrtak prošle sedmice ukinuo član zakona kojim se pravo na starosnu penzije stiče kada osiguranik muškarac navrši 66 godina života i žena 64 godine života i najmanje po 15 godina staža osiguranja, tako da si sada jedini uslov za sticanje penzije ostao punih 40 godina staža osiguranja. Obrazloženje za ovakvu odluku je bila navodna diskriminacija muškaraca.

“Duboko smo zabrinuti činjenicom da je Ustavni sud pod plaštom diskiminacije u odnosu na pol ukinuo pomenutu odredbu člana zakona o PIO, koja je davala mogućnost našim koleginicama da po povoljnijim uslovima ostvare pravo na penziju u odnosu na naše muške kolege”, navela je Ivana Mihailović iz Unije slobodnih sindikata.

Inicijativu da Ustavni sud ocjenjuje zakonitost spornog člana podnijelo je u oktobru 2020. godine Udruženje sudija Crne Gore.

Keković je kazao da je Udruženje sudija ovu inicijativu poslalo zbog spornog tumačenja člana Ustava da sudijska funkcija prestaje danom ispunjavanja uslova za starosnu penziju.

“Mi smo i tada reagovali i od tada vodimo kampanju dokazivanja da bi ukidanje ovog člana zakona bilo pogrešno i nanijelo štetu velikom broju građana. Smatramo da se tumačenja da sutkinje moraju da idu u penziju sa 64 godine i sudije sa 66 godine, u vezi ovog zakona nije bilo ispravno, kao i da je rješenje problema trebalo tražiti kroz izmjenu člana Ustava koji se odnosi na sudijske funkcije, a ne ukidanjem člana zakona koji se ne odnosi samo na sudije već i sve građane Crne Gore”, kazao je Keković.

On je naveo i da ne želi da vjeruje da je prilikom odlučivanja o ovoj odluci bilo i ličnog interesa kako bi pojedine sudije produžile sebi mandat, na štetu hiljada drugih radnika.

Afirmativna akcija dozvoljena i preporučena od Evropskog suda za ljudska prava

Mihajlović je kazala je da muškarci nijesu bili diskriminisani zbog toga što su žene mogle iskoristiti pravo da odu u starosnu penziju sa 64 godine, jer je to bila afirmativna akcija dozvoljena i preporučena od Evropskog suda za ljudska prava.

“Ovaj član zakona daje mogućnost da žene ako žele iskoriste to pravo, nije obavezujuća. Ona u našem ali i zakonima drugih država postoji upravo zbog toga što su žene teže nalaze posao, što zbog materinstva ostaju bez godina staža osiguranja. Ovom normom se želio ispraviti takav status, kako žene ne bi ispaštale – to nije bio privilegovani položaj”, rekla je Mihajlović.

Ona je podjsteila da je ovaj član zakona mijenjan kada je to odgovaralo iz političkih razloga, da se određene osobe prijevremeno pošalju u penziju, kao i da Ustavni sud nije prepoznao drugu stvarnu distriminaciju jer zaposleni u privatnom sektoru moraju da idu u starosnu penziju sa navršenih 66 godina, dok zaposleni u javnom sektoru ako žele mogu da rade do 67 godine.

Hiljadama ljudi kojima će biti ugrožena egzistenicija

“Sada, nakon ovakve odluke Ustavnog suda, imamo situacije da neko ko navrši 66 godina mora da dobije raskid radnog odnosa a da istovremeno ne može da ode u penziju jer nema 40 godina staža osiguranja. Govorimo o hiljadama ljudi kojima će biti ugrožena egzistenicija”, kazala je Mihajlović.

Predsjednik Glavnog odbora USS-a i predsjednik granskog sindikata prosvjete Jovan Drašković ukazao je na dodatni problem za zaposlene u toj oblasti koji je napravilo ukidanje ovog člana.

“Zaposlenima u prosvjeti godine staža osiguranja zavise od norme. Na primjer, ako radi sa 50 odsto norme ta godina mu se računa sa 50 odsto staža osiguranja. Ako neko 40 godina radi na posla norme on ima 20 godina staža osiguranja. Ukoliko bi ostala ovakva situacija nastala odlukom Ustavnog suda ogroman broj prosvjetnih radnika ne bi ni mogao da ode u penziju”, dodao je Drašković.