Gojaznost poprimila epidemijske razmjere

Bolest gojaznosti poprimila je epidemijske razmjere u Crnoj Gori, kazala je higijenolog i dijetolog, Snežana Barjaktarović Labović i dodala da se ipak svijest građana o tom problemu i njegovim posljedicama budi.

Ona je, povodom 11. oktobra – Svjetskog dana borbe protiv gojaznosti, kazala da je ta bolest poprimila epidemijske razmjere globalno, na svjetskom nivou, a da se po tome Crna Gora uopšte ne razlikuje.

“Potpuno se uklapamo u trendove rasta gojaznosti”, rekla je Barjaktarović Labović agenciji MINA.

Kako je navela, u Crnoj Gori nema dovoljno stručnog kadra koji bavi prevencijom, pogotovo pravilnim načinom ishrane.

Ona je ukazala da je posljednje istraživanje o stanju uhranjenosti kod odrasle populacije urađeno prije čak deset godina, gdje su bili zabrinjavajući podaci.

“Od 100 odsto nastalih gojaznosti, manje od pet odsto njih nastalo u okviru endokrinopatije ili nekog sindroma, dok je više od 95 odsto hiperalimentacione gojaznosti, odnosno zbog prekomjernog unosa hrane”, rekla je Barjaktarović Labović.

Ona smatra da se svijest o problemu gojaznosti i njegovim posljedicama budi i da se sve više ljudi informiše na pravim mjestima.

“Na pravim mjestima kažem, nažalost, zato što svakodnevno možemo da vidimo da nekompetentne osobe daju savjete u vezi sa zdravim stilovima života, pa i sa načinom ishrane, što može vrlo često da bude opasno i dovede do poremećaja zdravlja. I na tome treba država da radi”, naglasila je Barjaktarović Labović.

Prema njenim riječima, ljudi se počinju brinuti jer u svakondevnom životu vrlo često, kod sve mlađe populacije, nastaju bolesti kao posljedica gojaznosti.

“Kada je riječ o hroničnim nezaraznim bolestima, od kojih je jedna upravo gojaznost, zatim dijabetes, sve vrste kardiovaskularnih i cerebrovaskularnih bolesti, ljudi vide da postoji direktna veza sa viškom masti (gojaznosti)”, navela je Barjaktarović Labović.

S druge strane, kako je dodala, pitanje je ako to vide, zašto se više ne trude.

Barjaktarović Labović je kazala da je veliki problem što u Crnoj Gori nema dovoljno stručnog kadra koji se bavi prevencijom, pogotovo pravilnim načinom ishrane.

“Mislim da treba prvo da se omasovi stručni kadar koji će na pravi način voditi kampanje da bi se ljudi osvijestili i bili u manjem riziku”, rekla je ona.

Barjaktarović Labović je ukazala da gojaznost skraćuje životni vijek.

“Kada osoba koja ima 100 kilograma i skine deset kilogrma tjelesne mase u višku, ona znatno snižava vrijednosti krvnog pritiska, produžava i poboljšava kavlitet života, za 20-25 odsto smanjuje rizik obolijevanja od neke druge hronične nezarazne bolesti. Rizik za nastanak dijabetesa se smanjuje za čak 50 procenata, opada koncentracije masti u krvi. Mnogo je benefita”, objasnila je Barjaktarović Labović.

Kako je naglasila, važno je održavati dobru tjelesnu masu, odnosno imati Bodi Mass Index (BMI) između 18,9 i 25.

Barjaktarović Labović je rekla da je opasno brzo gubiti na težini i ukazala na značaj stručnog kadra, ne samo kada je riječ o promovisanju zdravih stilova života i pravilnje ishrane, već i terapiji gojaznosti.

“Nikako ne smije da dođe do drastičnih opadanja u tjelesnoj masi, za kratko vreme. I kod onih sa visokim BMI gubitak u telesnoj masi ne smije da pređe pet procenata od ukupne telesne mase, za mjesec dana”, upozorila je Barjaktarović Labović.

Nedavno sprovedeno istraživanje Instituta za javno zdravlje o prevalenciji gojaznosti kod djece uzrasta sedam godina, pokazalo da su u Crnoj Gori svaki peti dječak i svaka deseta djevojčica gojazni.

Barjaktarović Labović je kazala da su djeca iz urbanih sredina drastično gojaznija od one koja žive u ruralnim područjima što, kako je navela, ukazuje na značaj fizičke aktivnosti u prevenciji i liječenju gojaznosti.

penzioneri.me/vijesti.me