SVETITELJ koji je postao VOLJENA ličnost širom SVIJETA: Ko je bio Sveti Nikola?

veti Nikola je možda bio inspiracija za Deda Mraza, ali priča o njegovom porijeklu nije baš toliko vesela. Saznajte zašto je postao voljena ličnost širom svijeta i kako se njegova slika mijenjala tokom godina.

Rođen u maloazijskom gradu Patara, luci na mediteranskoj obali današnje Turske, Sveti Nikola je živio u 4. vijeku, mnogo prije raskola između pravoslavne i katoličke crkve iz 1054. godine.

Njegovi roditelji, bogati Grci Teofan i Nona, dobili su ga u vrijeme vladavine rimskog cara Valerijana (253. – 260. godine), pohlepnog čovjeka koji je zbog strasti za zlatom organizovao vojni pohod na Persijsko carstvo. Pri krštenju je dobio ime Nikolaj, što u prevodu znači pobjeditelj naroda. Duhovnom životu poučavao ga je stric Nikolaj, episkop patarski, sa kojim se kasnije i zamonašio u manastiru Novi Sion. Nakon smrti svojih roditelja, Nikola je prodao cijelo imanje i novac razdijelio sirotinji. Neko vrijeme je bio sveštenik u svom rodnom gradu, odlikovao se milosrđem i mnogi su smatrali da će naslijediti svog strica kao episkop. Ipak, budući da je bio skroman, povukao se u samoću spreman da tako sačeka smrt. Hrišćani vjeruju da mu se tada javio glas Gospodnji i rekao mu: “Nikolaje, pođi u narod na podvig ako želiš biti od mene uvjenčan“. Tada je napustio samački život i otišao u narod. Izabran je za arhiepiskopa grada Mira u Likiji (tadašnje Rimsko carstvo, danas oblast današnje Turske).

Tokom vladavine careva Dioklecijana i Maksimijana u vrijeme gonjenja i mučenja hrišćana bio je zatvoren u tamnicu, ali ni tu nije prestajao da propovijeda i širi hrišćanstvo. Prisustvovao je Prvom vaseljenskom saboru u Nikeji, ali zbog toga što je udario aleksandrijskog sveštenika Arija, optuženog za jeres, udaljen je sa sabora i zabranjeno mu je dalje prisustvo. U hrišćanskoj tradiciji se spominje da su mu odobrili ponovno prisustvo na saboru tek kada se im u snu preko izabranih arhijereja javio glas Gospoda Isusa Hrista i Presvete Bogorodice, da je učinjena velika nepravda prema Svetom Nikolaju, koji je branio pravu vjeru.

Ljudi su ga još za vrijeme njegovog života smatrali za svetitelja. Prizivali su ga u pomoć pri bolestima, nekoj nesreći ili nemoći. Hrišćani vjeruju da se on svima odazivao i da je svima pomagao, a da je iz njegovog lica sijala svjetlost. U starosti se razbolio i preminuo 6. decembra 343. godine. Sveti Nikola se i slavi toga dana, što je u stvari 19. decembar po novom kalendaru.

Sahranjen je u sabornoj crkvi mirlikijske mitropolije, a krajem 11. vijeka njegove mošti prenijete su u Bari, u manastir svetog Jovana Preteče. Osim što se spomen na dan smrti svetog Nikole slavi 19. decembra, odnosno 6. decembra, sveti Nikola se proslavlja i 22. maja odnosno 9.maja, u znak sjećanja prenosa njegovih moštiju u Bari.

Praznik Svetog Nikole danas ima veliki značaj u cijelom svijetu. Pošto u nekim zemljama prevladava njegov “rođak“ Santa Klaus, uvezen iz Amerike, došlo je do komercijalizacije. U podalpskim zemljama i regionima dan Svetog Nikole se dovodi u vezu sa Krampusom, običajem čije porijeklo seže u njemačko-slovensku tradiciju.

Dok je na pravoslavnim ikonama prikazan kao visok čovjek u prepoznatljivom crvenom plaštu, sa episkopskom mitrom na glavi i štapom u ruci, kako daruje djecu poklonima iz džaka, potrošačko društvo je to malo “začinilo”. Crveni plašt je ostao, kao i duga sijeda brada, ali su ubačeni irvasi koji vuku saonice kojima “Santa Klaus” obilazi svijet.

Sveti Nikola se prvi put u liku Deda Mraza pojavljuje 23. decembra 1823. godine nakon objavljivanja poeme anonimnog autora “Posjete Svetog Nikole“ (danas poznatije kao „Noć prije Božića“) u mjestu Troj u državi Njujork. Pjesma je kasnije pripisana Klementu Klarku Muru. Mnogi od Deda Mrazovih modernih atributa su ustanovljeni u ovoj pjesmi, kao što su vožnja na sankama koje slijeću na krovove, ulazak kroz dimnjak i puna torba igračaka. Sveti Nikola je opisan kao “bucmast i debeo, pravi stari veseljak“ sa “malim okruglim stomakom“ koji se “trese kao puna zdjela želea kada se smije“, uprkos tome što “minijaturne sanke“ i “mali irvasi“ još uvijek pokazuju da je Deda Mraz takođe malen.

Kako su godine prolazile, Deda Mraz je u popularnoj kulturi evoluirao u veliku, krupnu osobu. Jedan od prvih umjetnika koji je definisao moderni izgled Deda Mraza je Tomas Nast, američki karikaturista iz 19. vijeka. Godine 1863, slika Deda Mraza koji je naslikao Nast pojavila se u nedjeljniku Harpers vikli. Priča da Deda Mraz živi na Sjevernom polu takođe može biti Nastovo djelo. Njegova slika Božića u izdanju Harper viklija od 29. decembra 1866. je bila kolaž gravira pod nazivom Deda Mraz i njegova djela, što je uključivalo i natpis “Santa Claussville, N.P“.

penzioneri.me/VP

Slične novosti

URA traži dopunu dnevnog reda Skupštine za povećanje srazmjernih penzija i dječijih dodataka
Novosti, Penzije, Treće doba
shares222 views

URA traži dopunu dnevnog reda Skupštine za povećanje srazmjernih penzija i dječijih dodataka

Ana Ana - apr 17, 2024

Poslanički klub Građanskog pokreta URA traži dopunu dnevnog reda V sjednice proljećnjeg zasijedanja Skupštine Crne Gore sa predloženim izmjenama i dopunama Zakona o…

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Korisnicima srazmjernih penzija povećati primanja na 450 eura
Novosti, Penzije, Treće doba
shares373 views

NOVAKOVIĆ ĐUROVIĆ: Korisnicima srazmjernih penzija povećati primanja na 450 eura

Ana Ana - apr 16, 2024

Poslanički klub GP URA danas je predao u skupštinsku proceduru prijedlog o izmjenama Zakona o PIO kojim će se prvi put omogućiti da…

KONATAR: URA će za korisnike srazmjernih penzija ponovo predložiti povećanje minimalne penzije na 450 eura, pošto je Spajićeva Vlada odbila to da učini
Novosti, Penzije, Treće doba
shares560 views

KONATAR: URA će za korisnike srazmjernih penzija ponovo predložiti povećanje minimalne penzije na 450 eura, pošto je Spajićeva Vlada odbila to da učini

Ana Ana - apr 15, 2024

Šef poslaničkog kluba Građanskog pokreta URA Miloš Konatar podsjetio je da je Skupština Crne Gore 29. decembra 2023. godine donijela Zaključak kojim je…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci