Kolašinski lisnati sir sedmi zaštićeni proizvod

Kolašinski lisnati sir pridružio se listi crnogorskih proizvoda zaštićenih oznakom kvaliteta na nacionalnom nivou. Ovih dana završena je procedura registracije oznake porijekla za ovaj prepoznatljivi proizvod, a koju su, u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja, realizovali proizvođači iz Udruženja proizvođača kolašinskog lisnatog sira.

Kako je saopšteno je Ministarstva poljoprivrede, kolašinski lisnati sir proizvodi se na više od 100 poljoprivrednih gazdinstava u okviru regiona proizvodnje, a na tržište se godišnje plasira oko 2.000 tona ovog vrhunskog proizvoda. Zaštitom ovaj proizvod dobiće novu vrijednost, što će proizvođačima omogućiti dodatni dohodak i mogućnost još bolje valorizacije kroz jačanje turističkih kapaciteta i ponude, ne samo na području Kolašina, već i ukupno na sjeveru i primorju.

Proizvodnja jednog od najkarakterističnijih sireva u Crnoj Gori, poznatog i van njenih granica, prema dokumentaciji koja je osnova za zaštitu oznake porijekla, odvija se na teritoriji opština Kolašin i Mojkovac, u okviru definisanog geografskog područja koje obuhvata 17 mjesnih zajednica.

– Na kvalitet i specifičnost kolašinskog lisnatog sira utiču karakteristike upravo geografskog područja na kome se proizvodi, odnosno priroda, bogatstvo flore i klima, koji imaju nesumnjiv uticaj na kvalitet mlijeka od kojeg se sir proizvodi. To je područje okruženo sa kanjonom Tare na sjeveru i Morače na jugu, kao i planinama Bjelasica, Sinjajevina i Komovi, a na kome se nalazi i Biogradsko jezero, kao jedna od posljednjih prašuma u Evropi.

Osim prirodnih osobenosti geografskog područja, za posebnost u kvalitetu i krajnjem ukusu i izgledu kolašinskog lisnatog sira, najzaslužnije su, ipak, vrijedne domaćice sa ovog područja, koje su vještine u priremi ovog proizvoda prenosile generacijama. Sigurne u svoje umijeće ne taje da specifičnost ovog sira zavisi od recepture, gdje je važna tačna ocjena prirodne kisjelosti grijavine, ranije pomužemog i odstajalog mlijeka kome je skinut kajmak i u zajedničkom zagrijavanju obranog i punomasnog mlijeka pred sirenje i vješnini pripreme prepoznatljivih listova sira – ističu iz Ministarstva poljoprivrede.

Osim Kolašinskog lisnatog sira, Crna Gora do sada je zaštila: „Njeguški pršut“ – geografskom oznakom, „Pljevaljski sir“ – oznakom porijekla, „Crnogorski goveđi pršut“ – oznakom porijekla, „Crnogorska stelja“ – oznakom porijekla, „Crnogorski pršut“ – geografskom oznakom i „Durmitorski skorup“ – oznakom porijekla.

Takođe, intenziviraju se aktivnosti za otpočinjanje procedure zaštite još dva prepoznatljiva i kvalitetna crnogorska proizvoda – meda i maslinovog ulja.

Prema propisima, poljoprivredne i prehrambene proizvode moguće je zaštititi oznakom porijekla, geografskom oznakom, oznakom garantovano tradicionalnog specijaliteta. U ovim slučajevima proceduru zaštite pokreće grupa proizvođača. Od 2018. godine proizvođačima je omogućeno da svojim proizvodima dodaju vrijednost i poboljšaju plasman zaštitom oznakama – „Viši kvalitet“, „Planinski proizvod“ i „Sa moje farme“. Zahtjev za registraciju ovih oznaka može podnijeti jedan proizvođač, što je značajano olakšanje za pokretanje i dobijanje oznake.

Širenje liste zaštićenih proizvoda potvrda je uspješnosti rezultata koje Crna Gora ostvaruje u dijelu politike kvaliteta, usmjerene na podizanje kvaliteta i bezbjednosti hrane, isticanju i promociji kvaliteta brojnih autohtonih proizvoda, što je jedan od ključnih prioriteta u razvoju crnogorske poljoprivrede, odnosno jačanju domaćih proizvođača i razvoju ruralnih područja, ali i brendiranja Crne Gore kao prepoznatljive gastro – destinacije koja turističkoj ponudi naše zemlje daje posebnu vrijednost.

Kako bi se unaprijedio kvalitet domaćih proizvoda i obogatila ponuda specifičnih, autohtonih i tradicionalnih proizvoda, Vlada Crne Gore kroz brojne programe i mjere podrške i edukacije, iz godine u godinu sve snažnije podržava napore proizvođača da kontinuirano unapređuju proizvodnju, uvode potrebne standarde kvaliteta i bezbjednosti hrane koju proizvode. I kroz ovogodišnji Agrobudžet i aktuelne mjere i projekte podrške iz nacionalnih sredstava i EU fondova proizvođači imaju mogućnost da nastave sa unapređenjem svoje proizvodnje u tom pravcu.

 

mojaordinacija.net/portalanalitika.me

Slične novosti

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura
Novosti, Treće doba, Život 55+
shares321 views

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura

Ana Ana - jul 21, 2025

Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto…

Lalatović Žižić posjetila Dom starih: Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana
Novosti, Treće doba, Život 55+
shares421 views

Lalatović Žižić posjetila Dom starih: Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana

Ana Ana - jul 11, 2025

Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana, kazala je predsjednica lokalnog parlamenta, Milica Lalatović Žižić, koja je posjetila Dom starih „Nikšić“.…

Podgorica: Prijave za besplatan prevoz penzionera i socijalno ranjivih od 16. jula, evo koja su dokumenta potrebna
Novosti, Penzionerski popusti, Treće doba
shares675 views

Podgorica: Prijave za besplatan prevoz penzionera i socijalno ranjivih od 16. jula, evo koja su dokumenta potrebna

Ana Ana - jul 11, 2025

Iz Gradskog saobraćaja Glavnog grada pojasnili su ko ostvaruje prava na besplatan prevoz, te koja je dokumenta potrebno priložiti. Prijave se podnose od…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci