Zarobljeni ulozi 2.251 štediše u Penziji plus

Zbog neusaglašenih i konfliktnih odredbi Zakona o stečaju i likvidaciji banaka i Zakona o dobrovoljnim penzionim fondovima, mjesecima su “zarobljeni” štedni ulozi 2.251 člana dobrovoljnog penzionog fonda Penzija plus i blokirana njegova imovina vrijedna nešto više od pola miliona eura.

Problem je nastao jer važeći Zakon o dobrovoljnim penzionim fondovima precizno odvaja imovinu fonda od banke depozitara, odnosno, njene stečajne mase, dok mnogo stariji i “suroviji” Zakon o stečaju i likvidaciji banaka (koji je lex specialis) instituciju privatnog penzionog fonda uopšte ne prepoznaje.

Štediše mjesecima bezuspješno obijaju pragove stečajne uprave Invest Montenegro banke (IBM) i Komisije za tržište kapitala. Zakonodavci očigledno nijesu mogli ni pretpostaviti situaciju da se imovina jednog privatnog penzionog fonda može naći u stečajnoj masi bankrotirane banke.

“Tri godine sam zajedno sa suprugom izdvajao novac u privatni penzioni fond, ali sam prekinuo sa uplatama godinu prije nje… Davali su nam garancije da je taj fond nezavistan, a novac zaštićen u IBM banci. Sad prema tumačenju drugog zakona kažu da to nije tako”, kazao je “Vijestima” V.B, revoltirani štediša Penzije plus, koji je očekuje da mu štednja konačno bude isplaćena.

Da bi se razriješila očigledna neusaglašenost odredbi dva važeća zakona stečajni upravnik IBM banke Milan Rakočević i predsjednik Komisije za tržište kapitala Zoran Đikanović su se obratili na više državnih adresa.

Đikanović je saopštio “Vijestima” da se Komisija obratila i Vrhovnom sudu, da su u Komisiji svjesni problema, traže rješenje, ali i da ga još nemaju.

“Razgovarali smo i sa upravnikom IBM banke u stečaju i vrlo smo raspoloženi da nađemo rješenje”, dodao je Đikanović.

Komisija za tržište kapitala je regulator koji obavlja nadzor na radom fondova u Crnoj Gori, dok je Centralna banka (CBCG) regulator koji kontroliše rad komercijanih banaka.

“Od prvog dana stečajna uprava i CBCG pokušavaju da riješe ovaj problem. Međutim, ni iz Vrhovnog suda, ni iz Ministarstva pravde, za sada, nijesmo dobili nikakav odgovor”, potvrdio je “Vijestima” stečajni upravnik Rakočević.

Kastodi banka bivšeg društva za upravljanje DZU “Atlas penzije” i fonda “Penzija plus” je bila IBM banka, u vlasništvu biznismena Duška Kneževića, u koju je pokrenut stečaj u januaru ove godine. Novac uplaćivan u fond izdvojen je navodno iz stečajne mase IBM banke.

DZU “Atlas penzija” je od Nove godine u postupku suspenzije dozvole za rad, prema rješenju Komisije za tržište kapitala, tako da su onemogućene uplate članova, kao i isplate članovima fonda “Penzija plus”. Komisija je zabranila likvidaciju DZU dok se sredstva članova ne prenesu u drugu banku i otvori kastodi račun u drugoj banci.

V.d. direktora DZU Atlas penzija Danijela Papić, kazala je juče “Vijestima” da joj mandat ističe 11. avgusta i da neće više pokrivati tu poziciju iz razloga što od avgusta 2018. nijesu primali plate, niti su im uplaćivali doprinosi.

“Ukupne obaveze DZU su oko 90.000 eura, a bruto plate za zaposlene, članove Odbora i radnike po ugovoru o djelu oko 50.000 eura. Za slučaj da ne dođe do preuzimanja fonda, mogli bi vlasnici – akcionari društva izmiriti obaveze ako budu u mogućnosti”, navela je Papić.

Vlasnici Atlas penzije su Zatvoreni investicioni fond Atlas Mont, Atlas banka u stečaju, Fin Invest, Atlas grupa, DZU Atlas Mont, Unija poslodavaca, Savez samostalnih sindikata i Branislav Todorović, kao fizičko lice.

“Strukturu imovine fonda Penzija plus možete provjeriti u IBM banci u stečaju…. Do sada je uplaćeno oko 617.000 eura i od toga isplaćeno oko 160.000 eura na ime istupanja iz Fonda. Proknjižena je i dividenda iz Crnogorskog elektroprenosnog sistema (CGES) kao prihod članovima oko 6.700 eura u aprilu ove godine”, kazala je Papić.

DZU Atlas penzija biće likvidirano, a štedni ulozi 2.251 člana dobrovoljnog penzionog fonda “Penzija plus” čekaće i dalje dobru volju neke od kastodi banaka u Crnoj Gori da bi njegova imovina bila odblokirana, odnosno, omogućene dalje uplate i isplate.

Nadaju se računu u CKB-u

“Nakon sastanka predstavnika IBM banke u stečaju, gdje se nalazi ukupna imovina fonda Penzija plus oko 500.000 eura koja je izdvojena iz stečajne mase, predstavnika Komisije za tržiste kapitala i CKB banke, ponovo je DZU Atlas penzija uputilo zahtjev za otvaranje kastodi računa u CKB banci kako bi fond Penzija plus mogao ostvarivati svoja prava i obaveze, odnosno sredstva fonda da budu raspoloživa za 2.251 uplatioca”, istakla je Papić.

Nakon toga biće objavljen javni poziv sa rokom od 15 dana da neko preuzme fond Penzija plus.

“U slučaju da u tom roku niko ne preuzme fond, onda će se ići u likvidaciju. Zamolili smo Radomira Rudanovića iz CKB-a, u dostavljenom zahtjevu, da što prije moguće, izađu u susret za otvaranje kastodi računa. Dobila sam odgovor da će me obavijestiti čim dobije informaciju, ali misli da to neće biti u avgustu”, zaključila je Papić.

Propast trećeg penzionog stuba

Propast jedinog preostalog društva koje je upravljalo privatnim penzionim fondom nabolje govori o totalnom krahu i neuspjeloj reformi „trećeg stuba” – dobrovoljnog penzionog osiguranja. Ona nije zaživjela na pravi način, jer država nije htjela da ozakoni poreske olakšice poslodavcima na uplate članova u ove privatne fondove.

Komisija za tržište kapitala je 25. januara ove godine, oduzela dozvolu za rad DZU “Market invest” iz Bijelog Polja, koje je upravljalo imovinom fonda “Market penzija”. CKB, kao kastodi banka tog fonda, nastavila je da prima uplate i garantuje za isplate članovima ovog fonda.