Povremeni post dobar za zdravlje: Bolji imunitet i manje upala

Nova studija Instituta za imunologiju medicinske škole Icahn u New Yorku utvrdila je kako povremeni post smanjuje upale koje mogu dovesti do različitih oboljenja poput dijabetesa, multiple skleroze i sindroma iritabilnog crijeva.

Do ovoga dolazi zbog smanjena ćelija koje izazivaju upalu u krvi koje se zovu monociti. Istraživači kažu da je u krvi miševa i ljudi koji su postili bilo manje upalnih monocita nego kod onih koji nisu postili.

“Na Zapadu ljudi jedu sve vrijeme i to je nedavna navika u ljudskoj evoluciji. Veća količina ćelija koje izazivaju upale danas su prisutne u organizmu zbog bespotrebnog prejedanja. Pitali smo se koji je broj monocita normalan, odnosno koji nas dovodi u rizik i utvrdili smo da je to povezano s našim dijetnim navikama. Nekako smo stekli prehrambene navike koje nas dovode u opasnosti od upale”, kazala je Dr. Miriam Merad, autorica studije i direktorica instituta.

U istraživanju, grupi ljudi nije bilo dozvoljeno da jedu između podneva i 15 sati prvog dana, a narednog od osam do 15 sati. Dozvoljeno im je da piju vodu. Oba dana u 15 sati testirana im je krv. Kod ljudi koji su imali upale primijećen je manji broj monocita.

Informacija da manje količine unosa hrane smanjuju upale i probleme povezane s tim nije nova. Studija iz 2013. godine pokazala je da post duži od 24 sata smanjuje upale redukovanjem oksidativnog stresa u ćelijama. Za razliku od dijeta gdje se ne unosi određena hrana, povremeni post određuje kada ne smijete jesti ništa. Povremeni post je postao popularan i on uključuje odricanje od jela dva dana sedmično, najviše 48 sati ukupno.

“Konstantno se prejedamo i to nas vodi ka putevima upale. Ograničeni unos hrane smanjuje to. To ne govori da hrana nije bitna, ali bitno je kako i šta jedemo”, kazala je Kristin Kirkpatrick.

Jedna od njenih preporuka klijentima je da jedu na tačno određen razmak sati i da izbjegavaju šećer. Preporučuje da se jedne između od 11 ujutro do 19 sati navečer. Prema njenim riječima, ograničeno vrijeme za unos hrane unapređuju zdravlje i mikroorganizme za koje je dokazano da imaju veliki uticaj na zdravlje.

“Poenta ipak nije u tome da ne jedemo nikako. Problem je što jedemo prečesto i previše”, zaključila je.