Neaktivnost utiče na mozak i srce
Istraživanje sprovedeno u SAD pokazalo je da fizička neaktivnost utiče na strukturu i funkcionisanje mozga i povećava rizik od srčanih oboljenja.
Doskoro, naučnici su mislili da mozak nakon adolescencije više ne može da se razvija. Nova istraživanja pokazala su da može i da na njegov razvoj utiče i aktivnost.
Međutim, na Medicinskom fakultetu Univerziteta Vejn završeno je prvo istraživanje koje je proučavalo uticaj neaktivnosti na mozak. Istraživanje je sprovedeno na miševima, ali su zaključci primenljivi na ljude. Dvanaest miševa podeljeno je: jednoj grupi omogućeno je da trči svakodnevno, dok je druga prisiljena na nekretanje. Nakon tri meseca, ubrizgana im je specijalna boja koja boji određene neurone u mozgu.
Naučnici su želeli da se oboje neuroni u rostralnoj ventrolateralnoj meduli – nedovoljno poznatom dijelu mozga koji kontroliše disanje i druge nesvesne aktivnosti od suštinske važnosti. Ova medula upravlja simpatičkim nervnim sistemom koji, između ostalog, upravlja krvnim sudovima da se skupljaju i šire prema potrebi i omogućava protok krvi, tako da čovek može da npr. pobegne od opasnosti.
Međutim, simpatički nervni sistem koji preterano reaguje je problematičan. Stimulisanje krvnih sudova da se suviše, premalo ili prečesto kontrahuju dovodi do visokog krvnog pritiska i kardiovaskularnih oboljenja. Simpatički nervni sistem odreagovaće čudno i opasno, naučnici pretpostavljaju, ako prima suviše poruka i zbrkane poruke od neurona u rostralno ventrolateralnoj meduli.
Vratimo se miševima. Mozgovi onih koji su trčali bili su isti, dok su se u mozgovima onih koji su sjedeli, neuroni razgranali. U nervnom sistemu, grane povezuju zdrave neurone. Ali ovi su ih sada imali isuviše, što ih je činilo osetljivijim na stimulanse i sklonim da šalju mnoštvo zbrkanih poruka nervnom sistemu.
Zapravo, ovi neuroni su izmijenjeni tako da će verovatno suviše stimulisati simpatički nervni sistem, moguće povećavati krvni pritisak i doprinositi razvoju srčanih bolesti.
Kažu da su ovo veoma važni nalazi jer doprinose našem razumijevanju kako, na ćelijskom nivou, neaktivnost povećava rizik od srčanih oboljenja. Još zanimljivije je to da oni podvlače da neaktivnost može da promeni stukturu i funkcionisanje mozga, kao što to može i fizička aktivnost.
penzioneri.me/penzin.rs
Slične novosti

Redovnost isplate penzija ne dovodi se u pitanje
Jasna Pejović - jul 27, 2025Finansijska situacija u budžetu Fonda PIO je redovna i u skladu sa planom koji je definisan fiskalnom strategijom od prethodne do 2027. Primici…

Deficit Fonda PIO već dostigao 232 miliona eura
Ana Ana - jul 21, 2025Fond penzijskog i invalidskog osiguranja (PIO) ostvario je za šest mjeseci ukupne primitke u iznosu od 394,18 miliona, što je za 10,27 odsto…

Lalatović Žižić posjetila Dom starih: Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana
Ana Ana - jul 11, 2025Uvijek ćemo imati sluha za potrebe naših starijih sugrađana, kazala je predsjednica lokalnog parlamenta, Milica Lalatović Žižić, koja je posjetila Dom starih „Nikšić“.…
Preporučeni članci

Ostavite Komentar