Iskusne sudije idu u penziju, mladi nezainteresovani

Kako povećati broj nedostajućih sudija, pitanje je koje se iz godine u godinu ponavlja. Sudski savjet jedan je od glavnih igrača u procesu reforme, smatraju naši sagovornici.

Profesor Miloš Vukčević kaže da država i Sudski savjet moraju poraditi na unapređenju stanja u sudstvu, piše RTCG.

“Osim, naravno, promjene zakona, mislim da bi Sudski savjet u narednom periodu morao bolje planirati popunjavanje radnih mjesta. Dakle, to je trebalo dobrano planirati, nije trebalo baš prijevremeno slati u penziju i donositi rješenja, da se jedan značajan broj sudija koji ima iskustva i znanje prijevremeno uputi u penziju, a s druge strane je trebalo planirati broj sudija pravovremeno i onda ne bismo došli do ovakvog problema koji imamo sada”, smatra Vukčević.

On dodaje i da bi bolje trebalo motivisati mlade ljude, to jest bolje promovisati sudijski poziv.

“Prvi put imate da se raspiše da se traži 40 radnih mjesta, a javi se desetak. Jednostavno, to sve nas treba da tjera da se zapitamo zbog čega je to tako i šta možemo u tom dijelu da unaprijedimo”, kaže Vukčević.

Podaci brinu i Pavla Ćupića iz Građanske alijanse. Razni nedostaci u sudstvu razlog su, kaže, nezainteresovanosti za sudijsku i tužilačku funkciju.

“Treba raditi na reformi pravosuđa, ne samo u smislu izbora novih sudija, već i njihove edukacije, povećanje broja ljudi koji rade u sudovima, osoblja, takođe tehnička opremljenost i sve ostalo što slijedi u smislu digitalizacije. Sve je to bitno, kroz, naravno, izmjene zakona koji će pomoći da se procedura ubrza”, ocijenio je Ćupić.

A kada se budu mijenjali zakoni, trebalo bi, sugeriše Ćupić, razmisliti i o promjeni kriterijuma za ocjenjivanje, jer ne odražavaju, kaže, pravu sliku na terenu.

“Vjerojatno neke sudije i zaslužuju te najviše ocjene koje su dobili. Međutim, kad pogledamo koliko dugo traju postupci i šta se sada događa u sudstvu, teško je shvatiti da je stanje tako idealno. Međutim, pojedinci, opet kažem, su odlično ocjenjivani u skladu sa kriterijama koji sada postoje, koje treba negdje preispitati, možda i konkretizovati, dopuniti i precizirati”, smatra Ćupić.

Marija Kalezić Popović iz Centra za građanske slobode smatra da se, ipak, otišlo korak naprijed kada je riječ o kriterijumima za ocjenjivanje.

“U dijelu ne davanja najvišće ocjene, već ocjene dobar, pokazuju se određeni pomaci i želja da se odstupi od ranijih praksi, da bismo opet išli ka što većoj profesionalizaciji i usavršavanju i nepristrasnosti kada je ocjenjivanje sudija u pitanju”, kaže Kalezić Popović.

Razlog nezainteresovanosti za sudijsku ili tužilačku funkciju Popović Kalezić vidi u, kako ističe, prilično iscrpljujućem modelu, pa bi i to pitanje smatra zakonski trebalo bolje regulisati.

“Zakonski to itekako treba mijenjati i olakšati, ne na način da dobijemo neke promjene u nekom kvalitativnom smislu, ali u svakom slučaju taj vremenski period određivanja bi trebao da traje značajno kraće nego što je to zakonom predviđeno”, navodi Kalezić Popović.

Temeljna i ozbiljna reforma trebalo bi da bude imperativ, jer bez nje, kako zaključuju naši sagovornici, nema ni poboljšanja u sudstvu u Crnoj Gori.