HRA: Ustavni sud da obavijesti Skupštinu o sudijama koje ove godine ispunjavaju uslove za penziju

Skupština Crne Gore je, posle neopravdanog odlaganja, konačno konstatovala prestanak funkcije sudiji i bivšem predsjedniku Ustavnog suda Miloradu Gogiću, poručuju iz NVO Akcija za ljudska prava (HRA).

Međutim, kako su pojasnili iz HRA, to je učinjeno zato što je sudija Gogić u maju navršio 66 godina, kada na osnovu Zakona o radu nastupa obavezan prekid radnog odnosa, a ne zato, kako kažu, što je ispunio uslove za starosnu penziju na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, kada Ustav Crne Gore nalaže da sudiji Ustavnog suda obavezno prestane funkcija.

“Akcija za ljudska prava (HRA) ponovo naglašava da prestanak funkcije sudiji Ustavnog suda ne može da nastupi na osnovu Zakona o radu, već isključivo na osnovu Ustava i Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (ZPIO). Smatramo da su i Gogić i druge sudije Ustavnog suda posljednjih godina ostajale na funkcijama duže nego što su to dozvoljavali Ustav i ZPIO, pozivajući se na Zakon o radu”, kazali su iz te nevladine organizacije.

S obzirom na značaj ovog pitanja za vladavinu prava, iz NVO HRA obratili su se za pravno mišljenje istaknutom autoritetu za radno pravo u regionu, profesoru radnog prava i sudiji Vrhovnog suda Republike Srbije u penziji, dr Zoranu Ivoševiću, koji je, kako su kazali, potvrdio da sudije Ustavnog suda nijesu u radnom odnosu, i da se, shodno tome, na prestanak njihovih funkcija ne može primijeniti odredba o obaveznom prekidu radnog odnosa.

“Sudije Ustavnog suda su nosioci javnih funkcija koji ne mogu uspostaviti radni odnos, jer Ustavni sud, kao državni organ, nema pravni subjektivitet pa ne može biti poslodavac, baš kao ni drugi organi države ili organi jedinica lokalne samouprave. Otuda, ako bi i sudija bio u radnom odnosu, zasnovao bi ga sa državom, a onda bi se u svakom njenom sporu morao i izuzeti. Tada državi ne bi imao ko da sudi, što bi bilo suprotno ustavnom principu vladavine prava. To važi i za predsednika Ustavnog suda jer je, kao prvi među jednakima, i on sudija”, rekao je za HRA profesor dr Ivošević. (Njegovo cjelokupno mišljenje dostupno je na linku.)

Sudije Ustavnog suda su, smatraju u HRA, u specifičnom javnopravnom odnosu sa državom, koji je uređen Ustavom Crne Gore.

“U pogledu prestanka funkcije, član 154 Ustava je jasan – funkcija sudiji Ustavnog suda prestaje prije isteka vremena na koje je izabran ako to sam zatraži, kad ispuni uslove za starosnu penziju ili ako je osuđen na bezuslovnu kaznu zatvora. Uslovi za ostvarivanje prava na starosnu penziju su propisani Zakonom o penzijskom i invalidskom osiguranju, a ne Zakonom o radu. Prema tome, ni usvajanje predložene izmjene Zakona o radu, kojom bi se povisio starosni prag za obavezan prekid radnog odnosa sa 66 na 67 godina, ne može imati za posljedicu ostanak na funkciji sudija Ustavnog suda koji ove godine na osnovu Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju ispunjavaju uslove za ostvarivanje prava na penziju, i kojima će shodno tome, na osnovu člana 154 Ustava Crne Gore, prestati i funkcija sudije Ustavnog suda”, pojasnili su iz NVO HRA.

Iz te nevladine organizacije pozivaju Ustavni sud da odmah obavijesti Skupštinu o svim sudijama koji ove godine ispunjavaju uslove za starosnu penziju na osnovu ZPIO, a Ustavni odbor da bez odlaganja raspiše oglas za izbor novih sudija.

“Jedino takvo postupanje podržava vladavinu prava, umjesto partikularnih interesa za što dužim ostankom na funkciji sudija Ustavnog suda. HRA podsjeća da ugrožavanje vladavine prava zarad privatnih interesa predstavlja zloupotrebu službenog položaja”, zaključuju iz HRA.