Baka je bila najuspješniji sovjetski špijun u Britaniji, otkrili je u 87. godini (VIDEO)

Stojeći u svojoj bašti u predgrađu, 87-godišnja penzionerka Melita Norvud gledala je u objektive mnogobrojnoh kamera i mirno čitala sa lista papira ranije napisanu izjavu.

“Ne smatram se špijunom. Generalno se ne slažem sa špijuniranjem protiv svoje zemlje. Učinila sam ono što sam učinila, ne da bih zaradila novac, već da bih pomogala da se spriječi poraz novog poretka koji je, uz veliku cijenu, dao običnim ljudima hranu, dobro obrazovanje i zdravstvenu uslugu”, rekla je ona novinarima.

Udovica već 13 godina, Melita je bila strastveni baštovan. Komšije su je smatrale simpatičnom, luckastom bakicom. Dane je provodila u svojoj bašti njegujući cvijeće ili promatrajući ljude na ulici nakon jutarnjeg čaja koji je pila iz svoje Če Gevara šolje.

A sada je priznavala novinarima i cijelom svijetu da je izdala svoju zemlju i bila sovjetski špijun… i to punih 40 godina!

Rođena ljevičarka

Melita Norvud je bila komunista od malih nogu. Njen otac je bio Letonac i pobjegao iz Rusije u Englesku gdje je našao dom. Bio je knjigovezac i izdavao je novine pod naslovom “Južni radnički i laburistički i socijalistički časopis”, sa tekstovima pisanim pod uticajem Oktobarske ruske revolucije i prevodima dela Lenjina i Trockog.

Ipak, on je umro od tuberkuloze kada je Melita imala šest godina, pa je na njen razvoj i političku svijest najviše uticala majka. A ona je bila politički aktivna ljevičarka. Rođena 1912. godine, Melita se faktički od najranijeg djetinjstva kretala među komunistima, socijalistima i lenjinistima.

U tim krugovima, Teodor Rotštajn je bio jedan od glavnih govornika – pisac, novinar i Lenjinov sljedbenik koji je formirao Komunističku partiju Velike Britanije. Kada je odrasla ovoj stranki se priključila i Melita.

Upisala je Univerzitet u Sautemptonu gdje je studirala latinski i logiku, ali je odustala nakon prve godine i preselila se u London kako bi lakše našla posao. Kada joj je bilo 20 godina, počela je da radi kao sekretarica pri Britanskom udruženju za istraživanje lakih metala (BN-FRMA).

Ovo imenovanje joj je omogućilo pristup informacijama i dokumentima od velike važnosti. Jer, BN-FRMA bila je jedna od institucija koje su radile na tajnom projektu pod nazivom “Tube Allois” – razvoju britanskog nuklearnog oružja.

Agent Hola

Samo dvije godine kasnije Norvud je špijunirala za Sovjete! Regrutovao ju je sam Rotštajn. Autoru Dejvidu Berku koji je napisao knjigu o Melitinom nevjerovatnom životu, ona lično je rekla da im je ona prišla, a ne obrnuto.

“Mora da sam pomislila da bi bilo koji posao koji je obavljala BN-FMRA, ne samo tajne stvari, mogao biti koristan. Ali nisam odmah pomislila kako bi mogla da špijuniram. Željela sam samo da im se približim”, objasnila je godinama kasnije.

Ipak, špijunaža je došla vrlo brzo. I Melita se pokazala kao izuzetno sposoban agent. U naredne četiri decenije u KGB krugovima bila je poznata kao agent Hola i u njihove ruke je predala informacije i dosijee koji nisu imali cijenu.

Ipak, Berk vjeruje da je za sve to vrijeme Melita Nortvud ostala priličan idealista.

“Melita nije bila tvrdokorni staljinista. Bila je komunista u srcu i prilično naivna. Mislila je da je ono što radi za dobrobit cijelog svijeta. Kada je postala politički aktivna ‘30-ih godina, mnogi su Rusiju vidjeli kao jedinu naciju sposobnu da pobijedi naciste. Jednom mi je rekla da se ne slaže sa špijuniranjem protiv svoje zemlje. Rekla je da je njena svrha bila da drži Rusiju u toku sa događanjima”, ispričao je autor.

Ali, dok se o Melitinim motivima još može raspravljati, o onome što je uradila ne može!

Uzimala je fascikle iz sefa svog šefa, fotografisala detalje i prosleđivala ih Sovjetima. Kada je uhvaćena priznala je da je ponekad kucala bilješke sa sastanaka, a zatim “pravila dodatnu kopiju” koju bi prosleđivala KGB-u. Ostavljala bi je po dogovoru negdje ili predavala na sastanku sa svojim vezama.

Njen rad se nastavio i posle Drugog svetskog rata i nema sumnje da je ono što je predala bilo korisno Sovjetima. Rusi su tih godina intenzivno radili na izradi sopstvene atomske bombe. Dokumenta koja im je agent Hola poslala značajno su ubrzali taj proces. Zapravo, vjeruje se da im je upravo ona dala “poslednji dio slagalice” koji je omogućio da, 1949. četiri godine prije nego što se očekivalo, i oni izvedu prvu uspješnu probu atomske bombe.

Melita Nortvud je radila i na regrutovanju. 1967. pridobila je britanskog državnog službenika poznatog samo pod kodnim imenom “Hant” koji je skoro 15 godina odavao tajne o prodaji oružja. Iako je njegov identitet još uvijek nepoznat javnosti, Norvud je kasnije priznala: “Neću to da poričem… Preuzimam potpunu odgovornost i krivicu”.

Melita Norvud je bila i ostala najvažnija agentkinja u Britaniji u čitavoj istoriji KGB-a, kao i najduže aktivna od svih sovjetskih špijuna u toj zemlji. KGB čelnici bili su prezadovoljni njome, a u njen dosije su upisali najviše ocjene nazivajući se “posvećenim, pouzdanim i disciplinovanim agentom koji nastoji da bude od najveće pomoći”.

“Baka špijun”

Melita Norvud je neumorno radila protiv Velike Britanije pune četiri decenije prije nego što se povukla iz špijunskog života 1972. I, činilo se kao da se izvukla! Godinama je živjela mirno, tiho i povučeno, potpuno ispod radara bilo koje službe.

A onda je 1999. jedan prebjeg iz Sovjetskog Saveza sa sobom u Britaniju doieo obimnu arhivu KGB-a i identitet agenta Hole je otkriven!

Služba bezbjednosti je isprva insistirala da je njena uloga u svemu bila “marginalna”. Za njih je to bila ogromna sramota. Ispostavilo se da je Melita tokom godina bila istraživana najmanje sedam puta, bila je čak identifikovana kao bezbjednosni rizik 1965. ali protiv nje nisu pokrenute nikakve akcije.

Kada je sve što je uradila izašlo u javnost, komšije su bile zapanjene! A kako i ne bi! Za ženu koja je u kraju bila najpoznatija po tome što je uživala da se bavi grnčarstvom i brine o svojim biljkama ispostavilo se da je najdragocjeniji agent KGB-a.

“Svi smo znali da je Melita ljevičar. Sjećam se da mi je jednom pričala o Karlu Marksu. Mislila je da je on najbolji. Ali, ona je imala svoje baštovanstvo – cvijeće naprijed, povrće pozadi. Ko bi pomislio da je špijun? Ja sigurno nisam”, izjavio je jedan njen komšija.

Ipak, niko nije bio više u šoku od Melitine ćerke.

“Šta god da je uradila, voljela sam je. Ona je veoma dobra osoba, veoma jaka i nisu je zanimale materijalne dobiti. Bio je to potpuni šok u to vrijeme. Razgovarala sam sa njom o špijuniranju, ali mi je rekla vrlo malo o tome šta je radila, iako je istakla kako moj otac to nije odobravao”, rekla je kasnije Melitina ćerka Anita, koja je radila kao školski laboratorijski tehničar.

Kada je konačno razotkrivena, priznajući sve novinarima u svojoj bašti, javnost je pozvala da Melita Nortvud bude krivično gonjena. Ipak, tadašnji ministar unutrašnjih poslova Velike Britanije Džek Stro presudio je da je prestara i da bi izvođenje tako stare žene pred sud bilo neprimjereno.

Pomoglo je i to što se ispostavilo da je Melita zaista sve što je radila, radila iz ideala. Tokom godina odbila je svaki novac koji joj je ponuđen, pa čak i penziju koju joj je KGB odredio.

I tako je ova bakica nastavila da živi u svojoj kući u predgrađu, njegujući biljke i baveći se grnčarstvom. Umrla je 2. juna 2005. kada su joj bile 93 godine.

Film “Crvena Džoan” (“Red Joan”) iz 2018. djelimično je inspirisan njenim životom. Lik agentkinje Džoan igraju Džudi Denč (u starosti) i Sofi Kukson (u mladosti).

(Istorijski zabavnik)

Slične novosti

U penziju se više neće ići sa 65 nego sa 75 godina života
Novosti, Penzije, Treće doba
shares500 views

U penziju se više neće ići sa 65 nego sa 75 godina života

Ana Ana - apr 11, 2024

Tradicionalno se u penziju odlazilo sa navršenih 65 godina, ali sada se sve više ljudi suočava sa idejom da je napuštanje radnog mjesta…

PES predložio izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju
Novosti, Penzije, Treće doba
shares398 views

PES predložio izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju

Ana Ana - apr 11, 2024

Predložene izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju (PIO) još su jedan pokušaj neviđene normativno pravne gimnastike u cilju produžetka mandata pojedinim sudijama…

PLJEVLJA: Domu starih doniran sto za stoni tenis
Hobi 55+, Novosti, Treće doba
shares350 views

PLJEVLJA: Domu starih doniran sto za stoni tenis

Ana Ana - apr 10, 2024

Sekretarka za sport i mlade Opštine „Pljevlja“ Milica Sekulić sa svojim saradnicima posjetila je Dom starih „Pljevlja“ i donirala sto za stoni tenis…

Ostavite Komentar

Your email address will not be published.

Preporučeni članci