Starije osobe muči siromaštvo i usamljenost

To je saopšteno na konferenciji koju su, povodom Međunarodnog dana starijih koji se obilježava danas. Konferenciju su organizovali Crveni krst Crne Gore (CKCG) i mreža Dignitas.

Generalna sekretarka CKCG Jelena Dubak kazala je da su od 2002. godine u 12 opštinskih organizacija Crvenog krsta pružane volonterske usluge, koje su se sastojale od psihosocijalne podrške, pomoći oko kućnih poslova, kao i onih van kuće poput zakazivanja pregleda kod ljekara, plaćanja računa, nabavke hrane.

“Na godišnjem nivou pokrivali smo od 600 do 800 starijih, koji su većinom socijalno ugroženi. U poslednjih pet godina otvorili smo tri kluba za starije koji okupljaju između 20 i 30 članova, kao i veliki broj mladih volontera, sa željom da promovišemo međugeneracijsku solidarnost i zdravo starenje”, kazala je Dubak u PR Centru.

Ona je istakla da broj starijih osoba širom svijeta ubrzano raste i da je u 2015. godini 12,3 odsto ljudi na planeti bilo starije od 60 godina, a predviđanja pokazuju da će do 2050. godine taj broj porasti na preko dvije milijarde ili 21,5 odsto svjetske populacije.

“Crna Gora, takođe, spada u red zemalja koje ubrzano stare, a istraživanje pokazuje da se stariji danas suočavaju sa brojnim izazovima kao što su siromaštvo, usamljenost, nedostatak brige, loše zdravstveno stanje itd. Navedeno ukazuje na potrebu kreiranja dodatnih servisa podrške, namijenjenih prvenstveno starijima koji žive sami, u lošim uslovima”, kazala je Dubak.

Ona je rekla da poseban izazov predstavlja briga o starijima u rurualnim područjima.

Dubak je kazala da CKCG različitim aktivnostima obilježava Međunarodni dan starijih, a to su, kako je navela, prezentacije o ljudskim pravima, okrugli sto na temu položaja starijih u ruralnim sredinama, veče poezije, izlet, druženja sa djecom, psihološke radionice, obuke za upotrebu računara i telefona, pomoć pri trgovini, koncert za starije, izložbe ručnih radova itd.

“Kroz sve ove aktivnosti naglašavamo važnost pozitivnije slike starenja, promocije zdravog starenja, međugeneracijske solidarnosti, prava starijih, ali i njihovih potreba i problema. Stariji sugrađani zaslužuju redovnu pažnju i podršku, zbog svega što su uradili da bi “nama stvorili ono što danas imamo i zbog same činjenice da i dalje svojim iskustvom, mudrošću i svim onim što posjeduju, čine ovo društvo kvalitetnijim”, dodala je ona.

Programska koordinatorka u CKCG Jelena Šofranac kazala je da je istraživanje „Položaj starijih osoba u Crnoj Gori i njihovo zadovoljstvo postojećim uslugama podrške“ rađeno na uzorku od 900 ispitanika, iz ukupno devet opština iz različitih crnogorskih regija.

“Ispitanici su odgovarali na upitnik, koji je imao 54 pitanja, a upitnikom je obuhvaćeno pet različitih oblasti. Obuhvatili smo zdravstvenu zaštitu, uslove života, socijalnu zaštitu, društveni život i socio-demografske karakteristike ispitanika”, navela je Šofranac.

Ona je istakla da je istraživanje pokazalo da postoje velike razlike u uslovima života različitih kategorija starijih osoba u Crnoj Gori, tako da, kako je kazala, treba razvijati različite sisteme podrške, u skladu sa njihovim potrebama.

“Socijalno ugroženije kategorije starijih osoba imaju veliku potrebu za finansijskom podrškom, pa je i neophodno veće izdvajanje za rješavanje njihovih svakodnevnih problema. Pitanje starijih osoba u Crnoj Gori nije posao samo jedne institucije ili organizacije, pa je potrebno da sve institucije i organizacije civilnog društva zajednički djeluju”, poručila je Šofranac.

Socijalno ugroženije starije osobe su, kako je rekla, lošijeg zdravstvenog stanja, u velikom procentu same žive, pa sve to, kako smatra, utiče na njihovu manju mogućnost da samostalno funkcionišu.

“U tom smislu je za njih potrebno obezbijediti dodatne servise podrške u kući”, ukazala je Šofranac.

Prema njenim riječima, starije osobe nisu dovoljno upoznate sa raspoloživim servisima podrške zbog čega je, kako je objasnila, potrebno dodatno raditi na njihovoj promociji.

“Starije osobe su u malom procentu uključene u postojeća udruženja ili organizacije, pa ih treba informisati o njihovom načinu rada i aktivnostima koje se sprovode, kako bi se i oni uključili, što bi doprinijelo kvalitetu njihovog društvenog života, kao i aktivnijem starenju”, rekla je Šofranac.

Kao ključna preporuka se, kako je kazala, izdvaja potreba za kreiranjem jedinstvene baze podataka sa svim potrebnim informacijama za starija lica, kako za urbano tako i za ruralno područje.

“Potrebno je donošenje objektivnih akcionih planova, kao i njihova redovna primjena, poboljšanje međusektorske saradnje u dijelu dodjele sredstava, kako ne bi došlo do preklapanja, proširenje kapaciteta usluga geronto domaćica, kao i otvaranje narodne kuhinje za starije”, navela je Šofranac.