Zašto je prekidanje fizičke aktivnosti u starijem dobu štetno za zdravlje

Još jedan ljekar u borbi za povećanje fizičke aktivnosti ljudi bez obzira na njihove godine.

Jednostavan proces starenja donosi mnogobrojne promjene u životu, kako fizičke, tako i vezane za način života. Do 50 godine, većina ljudi dobije djecu, neki čak i unuke, a njihov način života se prilično razlikuje u odnosu na onaj koji su vodili nekoliko decenija ranije. Veliki procenat još uvek radi, ali ljudi kako stare imaju sve manje fokusa i energije. Ovo je povezano i sa prirodom ovog procesa, ali i sa većim rizikom od dobijanja nekih bolesti. Hormonske promene utiču podjednako i na muškarce i na žene, a one često vode ka fizičkim promjenama, što znači da se mišićna masa smanjuje, a masnoća se brže skladišti, a dolazi do promjena i u seksualnom nagonu.

Nedavna istraživanja su pokazala da, na primer u SAD, više od četvrtine ne vježba uopšte. Ovaj podatak je veoma zabrinjavajući i mogao bi biti relevantan za svijet uopšteno. Ovakav način života nosi nekoliko rizika sa sobom, i veoma je važno da se podigne svest o toj činjenici, kao i da ona treba da se promeni.

Kojim rizicima su izložene starije osobe koje ne vježbaju?

Dakle, u osnovi većina ljudi starijih od 50 godina već je izložena većem riziku od dobijanja određenih bolesti jednostavno jer je takva priroda procesa starenja, te bilo šta pored toga takođe može imati veliki uticaj. Mnogo je dokazanih dobrobiti od vežbanja koje niko ne može da porekne, te ne uključiti ga u sopstveni način života može imati veliki uticaj na zdravlje.

• Viša stopa smrtnosti
• Veći rizik od koronarnih bolesti
• Veći rizik za razvijanje dijabetesa tipa 2
• Veći rizik za razvijanje problema sa štitnom žlijezdom
• Veći rizik za dobijanje artritisa,
• Veći rizik za dobijanje Alchajmerove i Parkinsonove bolesti
• Veća podložnost razvijanju tumora

Ako pogledamo sve zdravstvene probleme do kojih može doći ako ne vježbamo, dobili smo delimični odgovor na pitanje zašto su ove bolesti više raširene nego ikad.

Nekim odraslim su poznati rizici, ali oni i dalje ne čine ništa da nešto promjene u svom načinu života, dok drugi jednostavno vjeruju u neke mitove vezane za starenje koji čak nisu ni blizu istini.

Neki od mitova vezanih za starenje

Ljudi stariji od 50 godina misle da je bolje da ne vježbaju nego da izlažu sebe mogućem riziku od povreda ili preloma koji bi samo mogli da dovedu do dodatnih problema. Ovo je potpuno pogrešno, jer niko ne traži od njih da rade intenzivne vježbe. Naprotiv, vježbanje bi trebalo da bude umjereno i u skladu sa sklonostima osobe.

Takođe misle da je starenje neizbežno i da su čak iako vježbaju osuđeni na loše zdravlje kada dođu u 70-te. Ni to nije tačno, jer je dokazano da redovno vježbanje smanjuje rizik za dobijanje svih onih bolesti koje su prethodno navedene.

Štaviše, neki se čak plaše da bi mogli da pretrpe srčani udar ili da bi to loše uticalo na njihove zglobove. Dokazano je da je vežbanje zdravo za srce i da održava zglobove u dobrom stanju, što znači da je teže da se onda oštete. Naravno, ako vježbanje nije isuviše intenzivno.

Postoji i drugačije mišljenje:

Nedostatak vremena je još jedan od mitova, i više je izgovor nego što je stvarnost, jer ljudi raspolažu sa bar ukupno 90 minuta nedeljno koje mogu da posvete svom zdravlju.

Neki misle da je skupo i da zahteva izdvajanje značajnih suma novca, što ponovo nije tačno jer niko ne kaže da je obavezno ići u teretanu. Izađite i trčite po lepom vremenu ili radite parterne vežbe u svom domu.

Dakle, ako uporedimo mitove i statistiku, možemo zaključiti da stariji ljudi jednostavno nisu raspoloženi za vežbanje, a ne postoji ništa što ih zapravo sprečava u tome. Imajući ovo na umu, važno je učiti ih o tome koliko je vežbanje dobro za njih i usmeravati ih ka vrstama vežbi koje oni treba da izvode.

Kako bi stariji ljudi trebalo da vežbaju?

Niko ne traži od ljudi starijih od 50 godina da treniraju kao da se pripremaju za Olimpijske igre, ali neka vrsta fizičke aktivnosti je neophodna, te je važno naznačiti koje vrste vježbi su dobre za ljude u tim godinama:

Kardio trening kao što je hodanje, trčanje, plivanje ili vožnja bicikla oko 120 minuta nedeljno. Svako može da izdvoji 40 minuta svakog drugog dana u nedelji i da uživa u ovoj vrsti aktivnosti, znajući da čini dobro sebi.

Aerobik ili joga su veoma dobri takođe, jer pomažu održanju dobre figure, pomažu u oslobađanju od stresa, čime se smanjuje i rizik za dobijanje bolesti povezanih sa njim.

Takođe, ljudi stariji od 50 godina mogu da rade vežbe sa opterećenjem, ali ih treba izvoditi sa umjerenim težinama i nakon što dobiju uputstva od stručnjaka.

Važno je napomenuti da ovo treba da bude praćeno zdravom i izbalansiranom ishranom koja uključuje nerafinisane ugljene hidrate, proteine i zdrave masti, kao i hranu, kao što je povrće ili voće, koja sadrži bitne hranljive materije. Takođe, unos najmanje dva litra vode dnevno može učiniti čuda kada je u pitanju zdravlje ljudi.

penzioneri.me/penzin.rs