“Ne bi trebalo razmišljati o povećanju plata i penzija. Niko kad počinje kriza ne povećava plate i penzije. Aktuelna vlast je žestoko kritikovala kada je vlada 2008. povećala penzije uoči krize, a sad se najavljuju slične mere”, kazao je on na predstavljanju ekonomskog biltena “Kvartalni monitor” na Ekonomskom fakultetu.
Arsić je naveo da je privredna aktivnost u Srbiji na kraju prošle i početkom ove godine značajno usporila, dok je spoljnotrgovinski deficit porastao.
“U situaciji kada privreda usporava, ostvarivanje fiskalnog suficita nije najadekvatnija fiskalna politika. Smatram da bi Srbiji u ovim okolnostima bio primereniji deficit do jedan odsto BDP-a”, rekao je Arsić.
On je kazao da je prošlogodišnji rekordni rast BDP-a Srbije od 4,3 odsto, bio u proseku zemalja centralne i istočne Evrope, a dodao je da je loše što je bio zasnovan na jednokratnom faktoru, odnosno visokom rastu poljoprivredne proizvodnje od blizu 16 odsto, nakon izrazito sušne 2017. godine.
Kako je istakao, Vlada Srbije bi za podsticanje rasta mogla da primeni standardne antirecesivne mere fiskalne politike kojima bi ublažila negativna kretanja, ali kako je dodao, ne bi svako povećanje rashoda države jednako uticalo na kretanje privredne aktivnosti.
“Stimulativno za privredu bi bilo povećanje javnih investicija. Država bi trebalo da ubrza javne investicije, ali i ulaganje u nauku i inovacije, kao i da odustane od uzimanja dividendi javnih preduzeća”, kazao je Arsić dodavši da bi možda trebalo razmotriti i dodatno smanjenje poreskog opterećenja rada.
Ostavite Komentar